Niz nedavnih vojnih poteza Sjeverne Koreje izazivao je zabrinutost da sjevernokorejski predsjednik Kim Jong-un planira ozbiljno eskalirati prijetnje u ovom osjetljivom trenutku za globalnu diplomaciju. Pri tome se neki stručnjaci otvoreno pitaju hoće li Kim ići toliko daleko da otvoreno krene u rat s Južnom Korejom, a drugi sugeriraju da je to još jedan pokušaj Sjeverne Koreje da izvrši pritisak na Zapad
Mjesecima je Sjeverna Koreja testirala oružje u blizini Južne Koreje i Japana, uključujući ispaljivanje interkontinentalnih balističkih projektila, potencijalno sposobnih nositi nuklearne bojeve glave, a ta su lansiranja koincidirala s naporima da ojača svoje partnerstvo s najvažnijim saveznikom Kinom.
Priopćili su tako prošli tjedan da su testirali novu raketu s hipersoničnom bojevom glavom, koja bi mogla imati sposobnost da je Južna Koreja ne može detektirati, a u petak su ustvrdili da su proveli još jedno ispitivanje 'sustava podvodnog nuklearnog oružja' u Japanskom moru. Ti su potezi, naglasili su, odgovor na povećano savezništvo Južne Koreje sa SAD-om, piše Forbes.
vezane vijesti
Sjeverna Koreja također je ojačala svoje savezništvo s Rusijom slanjem projektila u periodu u kojem se smanjuje opskrba oružjem Ukrajine. Istovremeno, očekuje se da ruski predsjednik Vladimir Putin posjeti tu državu 'u skoro doba', izvijestili su sjevernokorejski državni mediji. Taj će potez vjerojatno povećati strahove koje je izrazio američki državni tajnik Antony Blinken - da bi se dva diktatora mogla udružiti znanjem i resursima za razvoj opasnijeg oružja.
Kim Jong-un je prošlog tjedna rekao da Sjeverna Koreja napušta bilo kakve razgovore o ponovnom ujedinjenju s Južnom Korejom, proglašavajući je 'neprijateljskom državom' i prijeteći da će rasporediti nuklearno oružje 'ako neprijatelji započnu rat'. Jasno je upozorio da 'nemaju namjeru izbjegavati' ratovanje, javili su sjevernokorejski državni mediji.
Čini se da su ovakvi manevri nešto više od tipičnih verbalnih prijetnji Sjeverne Koreje, primijetila su dvojica veterana analitičara - bivši dužnosnik State Departmenta Robert Carlin i nuklearni znanstvenik Siegfried Heckler - poručivši da je Kim očito 'donio stratešku odluku krenuti u rat'. Drugi analitičari, međutim, tvrde da su to samo prijetnje i da su upućene kako bi potaknule SAD da ozbiljnije shvati Sjevernu Koreju te im ublaži sankcije, što nisu uspjeli postići u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Park Won-gon, stručnjak za Sjevernu Koreju na Sveučilištu Ewha Womans u Seulu, rekao je za New York Times da je ta država svjesna da ne može dobiti rat i da bi njegovo započinjanje bilo 'samoubojstvo', dodajući kako bi 'voljeli da njihovi neprijatelji vjeruju da bi do toga moglo doći, što bi moglo rezultirati mogućim ustupcima, poput ublažavanja sankcija'.
Jedna od najizoliranijih država u svijetu godinama pokušava ublažiti širok raspon ekonomskih i financijskih sankcija koje su joj nametnuli SAD i Ujedinjeni narodi, a osmišljene su tako da se izvrši pritisak da prekine svoje programe nuklearnog oružja. Sjeverna Koreja pojačala je vojne aktivnosti u posljednjih nekoliko godina, često iskorištavajući globalnu nestabilnost, sukob između republikanaca i demokrata u Washingtonu, Kine i Tajvana te Rusije i Ukrajine.
Ta država ima povijest povećane agresije u vremenima političke neizvjesnosti za svoje protivnike. I SAD i Južna Koreja održavaju izbore ove godine. Godine 2012., kada su i SAD i Južna Koreja održali predsjedničke izbore, Sjeverna Koreja ispalila je projektil dugog dometa, tvrdeći da je taj potez bio namijenjen postavljanju novog satelita. Također su izveli nuklearni test neposredno prije predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. Nakon što su razgovori između Trumpa i Kima završili bez rješenja 2019., Sjeverna Koreja odbacila je sve pokušaje SAD-a da se ponovno angažira u postizanju bilo kakvog sporazuma.
