Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva naručilo je značajan broj dodatnih univerzalnih projektila Martlet, od kojih će dio biti isporučen Ukrajini. Martlet je lagana višenamjenska raketa (LMM) zrak-zemlja, zrak-zrak i zemlja-zrak, razvila ju je tvrtka Thales Air Defense, a svoj naziv duguje mitskoj ptici iz engleske heraldike koja nikad ne spava. Vjeruje se da će Ukrajinci koristiti Martlet za rušenje zračnih ciljeva, ponajviše bespilotnih letjelica, a tportal donosi više o raketi za kojom vlada prava pomama u svijetu
Vijest o nabavi raketa Martlet, koje Thales proizvodi u sjevernoirskom Belfastu, objavljena je na stranicama britanskog ministarstva obrane. Prema navedenom, radi se o ugovoru vrijednom 176 milijuna funti, a Martletima bi trebali biti opremljeni sadašnji i budući sustavi protuzračne obrane poput Stormer HVM-a i prijenosnih pješačkih sustava, kao i raketni sustavi koje britanska Kraljevska mornarica koristi na svojim helikopterima Wildcat HMA2, specijaliziranim za protupovršinsko djelovanje.
vezane vijesti
Uz britansku vojsku, ove će rakete biti prebačene u ukrajinske obrambene snage kao dio obećanja Londona o povećanju broja ukrajinskog vojnog osoblja obučenog za rukovanje Martletima. Ovaj korak Londona povezan je s povećanjem ruskih raketnih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu. Budući da je riječ o Martletovoj inačici MANPADS, odnosnu prijenosnom sustavu protuzračne obrane kojom se raketa lansira s ramena, pretpostavlja se da će ih Ukrajinci koristiti protiv lakših zračnih prijetnji u urbanim područjima.
Martlet je razvijen iz rakete zemlja-zrak tipa Starburst kako bi se ispunio britanski zahtjev za buduće lako vođeno oružje zrak-zemlja za opremanje helikoptera A159 Wildcat Kraljevske mornarice, ali i kao nadopuna za težu raketu Sea Venom. Postoji i klizna varijanta, poznata kao FreeFall (FFLMM) ili Fury, a koja je dizajnirana kao lakše lebdeće streljivo za opremanje bespilotnih letjelica.
Thalesovi inženjeri zapravo su redizajnirali Starburst te je zadržao sustav navođenja SACLOS, u kojem operater mora neprestano usmjeravati ciljnik prema meti, dok elektronika u ciljniku ili raketi navodi projektil do cilja. Prema navodima proizvođača, Martletova visoka preciznost smanjuje kolateralnu štetu i čini projektil prikladnim za asimetrične priobalne operacije u područjima strogih pravila ograničenja borbe, osobito prema ciljevima niske refleksije.
Raketa Martlet teška je oko 13 kilograma, dugačka je 1,3 metra i ima promjer od 76 milimetara. Osim navođenja putem SACLOS-a, Thales je predložio niz dodatnih tragača, uključujući poluaktivni laser, terminalni infracrveni sustav i GPS te sustave INS. Ovim LMM-om može se upravljati s različitih platformi, pa je tako integriran u višenamjenske helikoptere Wildcat preko četiri oružane stanice koje mogu primiti 20 projektila. Uz to, Britanci su integrirali Martlete i na svoja oklopna vozila Stormer, ali i na fregate koje ispaljuju te rakete putem lansera ugrađenog u top malog kalibra od 30 milimetara.
Prilagodljiv topovima manjeg kalibra i raznim vrstama dronova
Također su zamišljene druge mogućnosti površinskog lansiranja, poput samostalnih lansera, kao i koncepti za LMM koji se montiraju na druge cijevne sustave kao što je Thalesov RAPIDfire kalibra 40 milimetara. Martlet je u nekim slučajevima testiran i u sklopu raznih bespilotnih letjelica, uključujući Schiebelov Camcopter S-100, Jackal Flyby Technologyja i sustav Hydra 400.
Već spomenuta inačica Martleta kao klizne bombe napravljena je u suradnji s američkim Textronom kako bi se plasirala na tržište Sjedinjenih Država, s time da ima ugrađeni senzor visine praska i dodatne elektroničke sigurnosne uređaje te četiri veće peraje za povećani uzgon. Valja reći da FFLMM, za razliku od izvornog LMM-a, uklanja raketni motor i povezane komponente, ali zadržava tijelo i upravljačke aktuatore, odnosno naprave koje putem upravljačkog signala dovode sustav u željeni položaj, ostvaruju njihovo gibanje te razvijaju silu ili moment kojim ti dijelovi djeluju na okolinu.
Martletova visokoeksplozivna bojna glava teži tri kilograma, a kretanje joj omogućava dvostupanjsko čvrsto pogonsko gorivo. Radni raspon projektila je osam kilometara dok maksimalna brzina iznosi 1,5 Macha, odnosno 510 metara u sekundi.
Dostupni podaci ukazuju na to da je Martlet pravi hit na globalnom obrambenom tržištu. Indonezija je naručila nepoznat broj raketa odmah nakon što su prošle rigorozna testiranja u britanskoj vojsci, a navodno ih je nabavila i Saudijska Arabija u sklopu kupnje Thalesovih radara tipa Shikra. Britanska vojska dosad je naručila više od 1000 komada tih projektila, operativno raspoređenih u helikopterima Wildcat, dok je Tajvan prošlog rujna kupio 160 dronova tipa Jackal, sposobnih za ispaljivanje Martleta.
