Mnogi od oko 52.000 radnika koji trenutačno primaju minimalnu plaću ubuduće bi trebali dobivati nešto veće mjesečne iznose jer Vlada procjenjuje da postoji dodatni prostor za definiranje te svote, rokova utvrđivanja te provedbe nadzora nad primjenom zakona, odnosno praksom koju primjenjuju poslodavci.

Iz osnovice minimalne plaće već su ranije izbačena tri važna dodatka, rad nedjeljom, noćni i prekovremeni rad, a sada se tome dodaju i otežani uvjeti rada. K tome Državni inspektorat ubuduće će moći odlaziti poslodavcima koji primjenjuju proširene kolektivne ugovore, a trenutačno je to djelatnost građevinarstva, kako bi provjerili primjenjuju li odredbe dogovorene kolektivnim ugovorom.

Posebna vrijednost uređenja načina utvrđivanja minimalne plaće i uvođenja nadzora nad primjenom zakona, navodi Vlada u obrazloženju izmjena zakona upućenih u javno savjetovanje, "ogleda se u povećanju minimalnih primanja radnika, ali i promicanju socijalnog dijaloga te poticanja kolektivnog pregovaranja".

Vlada u obrazloženju zakona navodi da će on onemogućiti zloporabe vezane uz ugovaranje plaće u neto iznosu.

Sada se maksimalna kazna od 60 do 100 tisuća kuna, koja je dosad obuhvaćala propust isplate u visini utvrđenoj zakonom, proširuje i na druge prekršaje: ako poslodavac ne ugovori minimalnu plaću u bruto iznosu, ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće ili ako ne isplati povećanje plaće najmanje u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu, piše u utorak Jutarnji list.