Sloboda informiranja, odnosno pravo na dostupnost informacija, jedno je od temeljnih ustavnih prava, a otvorenost i javnost rada tijela javne vlasti temeljne su pretpostavke demokratizacije, kao i alati u borbi protiv korupcije, naglašeno je u prijedlogu zakona.

Zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan rekao je kako je pitanje prava na pristup informacijama vrlo važno pitanje koje je dugo ostalo neuređeno. 'Razlozi za donošenje novog zakona su višestruki jer su ustavnopravne prirode. Pravo na informacije je posljednjim izmjenama Ustava postala ustavnopravna materija, a drugo - to je i pitanje međunarodnopravne naravi, implementacije direktiva Europskog parlamenta i Europskog vijeća. Osim toga, uklapa se u Akcijski plan Vlade za otvorenu vlast', rekao je Pičuljan.

Rekao je kako se novim zakonom jasnije definiraju pojmovi javne vlasti te se širi lista informacija koje su tijela javne vlasti dužne objaviti na svojim web-stranicama. 'Ovime se znatno ojačala odgovornost javne vlasti i to je veliki demokratski doseg', kaže Pičuljan.

'Stvar ide i dalje, bit će sve više i konzultiranja s javnošću', rekao je premijer Zoran Milanović i dodao: 'Neće više biti toga da se samo opali štambilj i protrči kroz Sabor. Moramo se na ovo početi navikavati... Mi moramo biti još kvalitetniji i učiniti da iz naše radionice ne izlaze poluproizvodi.'

Prema novom zakonu, informacija je svaki podatak koji posjeduje, kojim raspolaže ili koji nadzire tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana.

Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske je na internetu javno dostupan alat koji korisnicima omogućuje trajni pristup dokumentima pohranjenima u bazi elektroničkih dokumenata i fizičkim zbirkama, a zamjenjuje dosadašnji katalog informacija koji se pokazao nedovoljno učinkovitim u smislu olakšavanja pristupa informacijama.

Zakonom se, uz ostalo, jasnije definiraju pojmovi tijelo javne vlasti, pravo na pristup informacijama, a Agenciju za obradu podataka (AZOP) određuje se kao neovisno tijelo za obavljanje poslova zaštite prava na pristup informacijama i zaštite osobnih podataka.

Prijedlogom se, kao alternativa AZOP-u, koji prema sada važećem zakonu obavlja poslove neovisnog tijela, na inicijativu udruga civilnoga društva nudi povjerenik.

Ako bude prihvaćen taj prijedlog, povjerenik bi pokrivao obje nadležnosti (pravo na pristup i zaštitu osobnih podataka), a AZOP bi se transformirao u ured povjerenika, odnosno stručnu službu. Povjerenika bi apsolutnom većinom birao hrvatski Sabor, kojem bi i bio odgovoran za svoj rad.

Predlaže se i jačanje funkcije neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama te se uvodi mogućnost pokretanja prekršajnog postupka i neposrednog izricanja sankcije u zakonom propisanim slučajevima.

Neovisno tijelo tako će moći izreći novčanu kaznu od dvije tisuće do četiri tisuće kuna tijelu javne vlasti ako ne objavljuje informacije sukladno zakonu, ne imenuje službenika za informiranje i ne dostavi godišnje izvješće o provedbi zakona, a odgovornoj osobi u tom tijelu javne vlasti novčanu kaznu od tisuću do dvije tisuće kuna.

Također, izreći će novčanu kaznu od pet tisuća do 10 tisuća kuna tijelu javne vlasti ako ne postupa po nalogu ili rješenju neovisnog tijela ili mu ne dostavi tražene podatke, a odgovornoj osobi u tom tijelu javne vlasti izreći će novčanu kaznu od tri tisuće do pet tisuća kuna.

Prekršajnim odredbama predviđena je i novčana kazna od 20 tisuća do 100 tisuća kuna za tijelo javne vlasti koje onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama, a za odgovornu osobu u tom tijelu javne vlasti predviđena je kazna od pet tisuća do 20 tisuća kuna.

Novčanom kaznom od 20 do 50 tisuća kuna kaznit će se, pak, fizička osoba koja ošteti, sakrije ili na neki drugi način nedostupnim učini dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.