Jedan od zaključaka jest da kod 70% ispitanika posao jako utječe na privatni život. Samo 4% ispitanika ne pati zbog posla u privatno vrijeme. Među onima koji zbog posvećenosti poslu potiskuju u drugi plan vlastite potrebe i potrebe svoje obitelji više je muškaraca (74%) nego žena (67%).

Dok je 62% ispitanika mlađih od 30 godina izjavilo da im poslovne obveze jako utječu na privatno vrijeme, među ispitanicima starijim od 41 godine takvih je 84%. Poslom su više opterećeni oni koji rade u velikim tvrtkama, s više od 200 zaposlenika. No privatni život više pati kod zaposlenika u tvrtkama u stranom vlasništvu i kod privatnika, dok su zaposlenici u državnim tvrtkama opušteniji.

Veći utjecaj na privatni život posao ima i kod onih koji više zarađuju. Tako ispitanici s mjesečnim neto primanjima nižima od četiri tisuće kuna u manjoj mjeri izjavljuju kako su i u privatnom životu pod utjecajem poslovnih obaveza (takvih je 61%), čak je 80% ispitanika s primanjima iznad 10.000 kuna izjavilo da poslovne obaveze utječu na njihov privatni život.

Iako bi se, zbog stereotipa koji postoje, za stanovnike Dalmacije moglo pretpostaviti da su manje podložni pritiscima na poslu, njihov privatni život ipak najviše trpi. Dvije trećine ispitanika iz Dalmacije (75%) izjavilo je kako im poslovne obaveze utječu na privatni život. Najmanje utjecaja na privatni život posao ima na ispitanike iz središnje (56%) i sjeverne (59%) Hrvatske.

Najmanje vremena imaju za sebe i hobije koji ih vesele (svega 2,6 sata) te prijatelje s kojima provode tek 1,9 sati od ponedjeljka do petka. No da ne bi sve bilo tako crno, 60 posto ispitanika reklo je kako im poslodavac dopušta da izađu s posla u hitnom slučaju. Prema ispitanicima situacija bi bila bolja kada bi mogli godišnji odmor koristiti u terminu po vlastitom izboru, kada bi imali fleksibilnije radno vrijeme i više slobodnih dana.