U Bavarskoj se ovih dana lome koplja oko križa. 'U vladi smo odlučili da od 1. lipnja u prostorijama svih državnih ustanova treba visjeti raspelo. Odmah nakon sjednice objesio sam jedno na ulazu svoje kancelarije', pohvalio se na Twitteru ministar - predsjednik najveće savezne njemačke države Markus Söder. 'Križ izražava jasnu predanost bavarskom identitetu i kršćanskim vrijednostima', pojasnio je.

Vjerski vođe i političari na to su glasno reagirali, ali najoštriji kritičar Söderove odluke bio je čelnik Njemačke biskupske konferencije, kardinal Reinhard Marx, izjavivši prošlog ponedjeljka u dnevniku Süddeutsche Zeitung:

'To je eksproprijacija raspela u ime države. Odluka bavarskog čelnika izaziva podjele, nemir i neprijateljstvo.'

'Ne kršim ustavna prava o vjerskoj neutralnosti. Križ je simbol identiteta države, a ne religije', odgovara Söder.

Više od polovine Bavaraca izjašnjavaju se kao rimokatolici, više nego u svim ostalim saveznim državama u Njemačkoj, pa FDP-ovci tvrde da Markus Söder i njegov CSU zlorabe vjeru zbog stranačkog probitka, podsjećajući na to da su regionalni izbori 14. listopada te je ovo pravo vrijeme da se raspelom počne jurišati na glasove konzervativnih katolika.

Povijesni susret predsjednika Sjeverne i Južne Koreje Kim Jong-una i Moon Jae-ina prošao je uz prijateljske zagrljaje i potpisivanje mirovnog sporazuma, ali ostaje pitanje zašto je sjeverni vuk iznenada odjenuo janjeću kožu i odlučio prekinuti pokuse s nuklearnim oružjem. Je li to htio ili morao? - pita magazin Forbes i navodi studiju grupe geologa koja otkriva da je uslijed pet nuklearnih eksplozija izvršenih pod planinom Mantap došlo do potresa i stvaranja goleme rupe u podzemlju, zbog čega se planina urušila i oslobodila put radioaktivnoj prašini koja se mogla širiti prema Kini i drugim susjedima.

Sjeverna Koreja nije usamljena u trošenju na oružje. U novom izvješću Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) stoji da je globalni trošak na naoružanje 2017. bio najviši od vremena Hladnog rata dosegavši 1,7 tisuća milijardi dolara, 1,1 posto više nego 2016. Najviše je trošio SAD, više nego sljedećih sedam najrastrošnijih zemalja zajedno. Kina je odmah iza Amerike, podigavši prošle godine vojni budžet za 5,6 posto (utrošivši 228 milijardi dolara), što je najbolji dokaz da ne želi biti regionalni, nego globalni igrač. Od deset zemalja koje najviše troše na vojsku u odnosu na BDP sedam je srednjoistočnih. Saudijska Arabija troši više od 10 posto nacionalnog bruto produkta. I njemački ministar obrane Von der Leyen traži 12 milijardi eura više za Bundeswehr, a zbog Ukrajine i činjenice da Rusi u zadnjih 10 godina postojano dižu vojne troškove u srednjoj Europi ljestvica troškova za vojsku digla se za 12 posto, u zapadnoj Europi za 1,7 posto...

>>>Usporedili smo perjanice američke i ruske vojske; pogledate tko je u prednosti

Trgovinski rat na relaciji SAD – Kina zagrijava se i bez carinske paljbe. The New York Times prošlog tjedna piše da Washington razmišlja o zabrani bavljenja osjetljivim istraživanjima na tlu SAD-a za kineske građane jer bi to Kini moglo koristiti za dodatne prodore na polju novih tehnologija.

Razmišlja i Europska unija o tome kako da uskratom fondova pokori autokratske vlade Mađarske i Poljske zbog nepoštivanja demokratskih vrijednosti napadima na vladavinu prava i neovisnost pravosuđa. A udarac po džepu ipak najviše boli, jer Mađarska je od početka članstva 2004. iz razvojnih fondova povukla 34 milijarde eura, a Financial Times podsjeća da je u proračunu Europske unije, vrijednom milijardu eura, za razdoblje 2014.-2020. Poljskoj dodijeljeno 80 milijardi eura kohezijskih razvojnih sredstava, najviše od svih članica.

Ako ste nakupili godina, sjetit ćete se moćne Pravde, Lenjinova razglasa za komunističku pravicu, Staljinova glasila, glavnog propagandnog medija Sovjetskog Saveza. Redakcija je prošlog tjedna obilježila 106 godina od izlaska prvog broja. Nakon raspada SSSR-a Pravda je u dva navrata prestajala izlaziti, ali je ipak preživjela. Na vrhuncu izlaženja imala je 11 milijuna tiraže, danas proda jedva stotinu tisuća. Dok su ruski tajkuni kupovali engleske nogometne klubove, Pravdu su kupila dva grčka (posrnula) tajkuna.

Budući da smo spominjali i Nijemce i Južnokorejce, evo vjestice o Gerhardu Schröderu i jednom južnokorejskom uvrijeđenom mužu. Bivšeg njemačkog kancelara kod kuće razapinju zbog tijesnih poslovnih veza s Kremljem, naročito nakon njegova imenovanja za predsjednika upravnog odbora ruskog energetskog diva Rosnjefta, a sada bi mogao ostati i bez 772.717 eura. Toliko od njega sudskim putem traži bivši suprug Schröderove sadašnje zaručnice, južnokorejske prevoditeljice Kim So-yeon kao naknadu za duševne boli. Zašto? Zato što mu je 72-godišnji bivši političar zavodio ženu dok su još bili u braku. Schrödera inače zovu 'Audi Gerhard' (prema četiri prstena u zaštitnom znaku proizvođača automobila) jer iza sebe ima četiri propala braka. Bez obzira na tužbu, Audi Gerhard u novu bračnu luku ulazi u petoj brzini.

Högertrafikomläggningen na švedskom znači 'desni promet', objašnjava BBC i podsjeća na Dan H, kada je ova zemlja 1967. ukinula vožnju lijevom i prešla na desnu stranu. Sa 7,8 milijuna stanovnika, Švedska je u to doba imala dva milijuna vozila i brdo nesreća, naročito uz granice s 'desnom' Danskom, Norveškom i Finskom. Mnogi su kupovali uvozne automobile s upravljačem na lijevoj strani, a i švedski Volvo se zbog izvoza odlučio za lijevu verziju. Prelaskom na desnu stranu kolnika promijenjeno je 360.000 prometnih znakova, a na Dan D u zemlji nije bilo nijednog prometnog incidenta. Švedska danas ima jednu od najnižih stopa smrtnosti u prometu u svijetu: 2016. je bilo 270 poginulih na cestama u odnosu na 1313 godine 1966.

P.S. Prošlog tjedna švedska je vlada na Twitteru objavila šokantno priznanje: švedske mesne okruglice nisu uopće švedske, nego turske. Recept je, otkriva vlada, iz Otomanskog Carstva prenio kralj Karlo XII u 18. stoljeću. Umjesto kulinarskog rata, priznanje je potaknulo pitanje što to znači za Ikeu, u čijim se restoranima dnevno pojede dva milijuna tradicionalnih skandinavskih ćufti. 'Ako nam skrivaju istinu o podrijetlu okruglica, kako ćemo im vjerovati o kvaliteti namještaja?', pojavljuju se komentari na društvenim mrežama.