Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad obilazi Venezuelu, Nikaragvu, Kubu i Ekvador, ali neće posjetiti Brazil. Ranije su se bivši predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva i Ahmadinedžad nalazili u Braziliji i u Teheranu i jedan o drugom govorili u superlativima. Što se promijenilo od studenog 2009, kada je iranski predsjednik zadnji puta bio u glavnom gradu južnoameričkog diva?
Tada su, podsjetimo, neke grupe oštro napale Lulu: liberalni sektori i građanske udruge, židovske nadasve, ogorčene zbog sustavnog Ahmadinedžadovog nijekanja holokausta. Lula je uzvratio posjetom Iranu i kazao da treba 'poštivati kulturne razlike iako neke možda mogu nalikovati na kršenja ljudskih prava'.
Sada je pak situacija bitno drukčija. Na čelu države nalazi se bivša gerilka i marksistkinja Dilma Rousseff koja, iako pokušava ostati vjerna svome mentoru (Luli), mijenja odnose prema Iranu. Lani je Brazil smanjio trgovinsku razmjenu s Iranom za čak 73 posto, što je posljedica američkih i europskih sankcija prema službenom Teheranu, ali i posljedica želje Rousseff da maksimalno poboljša odnose s Washingtonom, kamo uskoro kreće s mnoštvom projekata za suradnju. Rousseff doživljava rast gospodarstva i Brazil će biti jedna od pet svjetskih sila, pa nikakav fanatični iranski režim ne bi smio poremetiti buduću osovinu Washington - Brazilija, najvažniju na američkom kontinentu.
Dok je Ahmadinedžadu odgovarao Lulin pragmatizam, sada mu jako smeta ustrajnost Dilme da zagovara kulturu demokracije i izgradnje civilnog društva i koja uopće ne može zamisliti žestoka kršenja ljudskih prava koja se događaju u Iranu, neovisno o tome jesu su civilno ili vjerski motivirana.
Predsjednik Komore za vanjsku trgovinu Brazila, José Augusto de Castro, izjavio je za list O Globo da je razlika između predsjednice Rousseff i njezina prethodnika, a u odnosu na Iran, više nego jasna. Rousseff, prema njemu, 'čvrsto stoji na zemlji' dok je Lula bio više politički nadaren u smislu balansiranja. 'Ideologija je ideologija, a trgovina je trgovina i u trgovini ne može prevladati ideologija', kazao je Castro.
Iranska je Vlada pobješnjela kada je 5. studenog 2010, malo prije inauguracije, Rousseff izjavila za The Washington Post da bi bila, da je kojim slučajem ona bila predsjednica nekoliko godina ranije kada se u UN-u razgovaralo o situaciji ljudskih prava u Iranu, izuzetno odlučna u osudi i u glasanju za osude iranske unutarnje politike. Između ostalog, predsjednica Brazila ostaje tvrda kod stava da se ne smije izvršiti smrtna kazna zatvorenice Sakineh Ashtiani (o kojoj smo ovdje pisali u više navrata) kao ni druge žene u Iranu, pa je kazala: 'Kao žena ne mogu prihvatiti te srednjovjekovne metode? Ne postoje opravdanja i neću nikada popustiti po tim pitanjima.'
Nakon toga intervjua, Barack Obama je otputovao u Brazil i javno pohvalio predsjednicu zbog takvih stavova. Sada se predsjednica sprema uzvratiti pohvalama u Washingtonu i, što je važnije, osigurati odlučan uzlet brazilskog gospodarstva uz pomoć SAD-a.
Sasvim je nebitno, stoga, je li Ahmadinedžad nepozvan i nepoželjan u Brazilu ili je u ovoj turneji sam odlučio izbjeći Braziliju jer ona služi samo za propagandu i nitko zapravo više ne vjeruje u učinkovitost njegovih inozemnih poslova (osim s Kinom i Rusijom, jer ga i Indija i Japan polako napuštaju) te zato što je, s obzirom na stanje u njegovoj zemlji, upitno hoće li dočekati redovni kraj svojega predsjedničkog mandata.
