Zastupnici Hrvatskog Sabora prošle su godine održali sedam sjednica koje su trajale ukupno 98 dana. To znači da punih 267 dana sabornici nisu morali niti jednu minutu provesti na radnom mjestu. Mjesečno su u prosjeku, po toj računici, radili osam dana. S obzirom da je minimalna plaća zastupnika 15 tisuća kuna proizlazi da za jedan dan u Saboru dobivaju - 1875 kuna. I ta se računica odnosi samo na one sabornike koji su baš svaki dan bili na zasjedanju, a takvih je vrlo malo
- Sabor je na stupu srama, nas se bez iznimke prikazuje kao parazite i neradnike, zavapio je bivši predsjednik Sabora Vladimir Šeks na raspravi sazvanoj u povodu medijskog “rušenja digniteta” hrvatskog parlamenta. Šeks je optužio medije da provode “nesmiljenu hajku i linč protiv Sabora” i time ugrožavaju sam parlamentarizam u Hrvatskoj, zazivajući valjda povratak autoritarnog režima, piše Jutarnji list
Javnost nema uvida u to koliko radi svaki od 153 zastupnika ni koliko je među njima parazita, a koliko marljivih radnika. I nakon što je ukinut cjelodnevni TV prijenos saborskih sjednica, svaki se građanin zahvaljujući internetu može uvjeriti da zastupnici imaju trodnevni radni tjedan. Sjednice počnu srijedom, a završe petkom, i to najkasnije do 15 sati. Sjednice odbora i drugih tijela također se ne sazivaju ponedjeljkom i utorkom.
Dobra popunjenost saborskih stolica u pravilu je vrlo rijetka. Najčešće je tek oko trećine zastupnika u dvorani, posebno srijedom i četvrtkom. Najviše ih je ujutro iza 9:30, kada sjednicu prenosi HTV, a kako dan odmiče, do 19 sati ostane ih nerijetko tek šačica, osim ako na dnevnom redu nije izuzetno važan zakon. Najviše zastupnika dođe petkom na glasanje. Tada, zbog stranačke stege, ispune saborske klupe, posebno zastupnici vladajuće koalicije.
I Aktulani sat, na kojem parlamentarci postavljaju pitanja premijeru i članovima Vlade, još je jedan od rijetkih trenutaka kada je Sabor pristojno popunjen. No, Aktulani sat je samo na početku svake sjednice, što znači da je lani bio samo sedam puta.
Nakon mukotrpnog rada, zaslužili su dobar odmor: ljetni raspust počinje im 15. srpnja i traje do 15. rujna, a zimski od 15. prosinca do 15. siječnja. Osim kad nemaju sreće, pa moraju izvanredno zasjedati, kao kad su do zadnjeg časa lani usvajali proračun.
Osim na kraju sjednice, kad treba poslušno dignuti ruku prema odluci vrha stranke, zastupnici često izbivaju iz Sabora. “Dignitet Sabora” najefikasnije ruši TV slika polupraznih saborskih klupa, krupni kadrovi narodnih zastupnika koji zijevaju očito na rubu sna dok slušaju istup nekog svog kolege koji možda nije stigao proučiti materiju o kojoj govori, ali zato voli kamere.
Zastupnici, doduše, nisu dužni sjediti stalno u sabornici. Njihov bi posao trebao biti mnogo širi od redovitog pohađanja sjednica.Kao izabrani zastupnici, trebali bi biti u stalnom kontaktu s građanima u svojoj izbornoj jedinici. Znate li tko je vaš saborski zastupnik i u kojem mu se terminu možete obratiti?
Osim toga, trebali bi se pripremati za odlučivanje u parlamentu proučavanjem zakonskih prijedloga i pratećih činjenica, konzultirajući se sa stručnjacima i udrugama zainteresiranima za materiju o kojoj se odlučuje u sabornici.
Novinari koji redovito prate rad Sabora kažu da je jako malo zastupnika koji su pročitali sve zakone o kojima se raspravlja. A još je manje onih koje bi mogli zamoliti da im objasne neki dio zakona o kojem se u Saboru možda baš tog trenutka vodi žustra rasprava.
