Prema izjavama visokih vojnih dužnosnika, Rusi dnevno ispaljuju oko 10.000 granata, dok Ukrajinci ispaljuju oko 2.000. Ova impresivna brojka jasno pokazuje ovisnost obje strane o artiljeriji. Ovisnost će se nastaviti, s obzirom na to da obje strane razvijaju nove taktike i integriraju suvremene tehnologije kako bi povećale svoje vatrene sposobnosti, piše Forbes.

Korištenje artiljerije ima duboke korijene u sovjetskoj vojnoj doktrini, koju slijede i Rusi i Ukrajinci. Tijekom Drugog svjetskog rata, Crvena armija je prije napada na Berlin ispalila dva milijuna granata, iako je grad već bio na rubu kolapsa zbog zračnih napada. U današnjem kontekstu, obje strane strateški postavljaju svoje artiljerijske sustave na ključne lokacije kako bi ciljale protivničke snage.

Strategijsko postavljanje i obrana

Ukrajinci su svoju artiljeriju rasporedili u i oko obrambenih položaja u oblastima Luhansk, Donjeck i Harkiv. Prema Institutu za proučavanje rata, planiraju zadržati te položaje najmanje sljedećih šest mjeseci, utvrđujući ih s preprekama koje nadzire artiljerija kako bi spriječili ruske mehanizirane napade. Zbog toga su Rusi prisiljeni provoditi napade bez vozila u malim jedinicama, ali s malo uspjeha.

S druge strane, Rusi koriste velike artiljerijske baraže u pokušaju da unište ukrajinske obrambene položaje. Osim toga, nastoje ciljati i uništiti ukrajinske artiljerijske položaje, koristeći artiljerijske napade kako bi podržali svoje napade bez vozila, prisiljavajući ukrajinske vojnike da se sakriju i smanjujući njihovu sposobnost obrane.

Oprema i logistika

Obje strane raspolažu širokim spektrom haubica. Ukrajina koristi mješavinu starijih sovjetskih sustava kao što je 2S3 Akatsiya, i novijih sustava koje pruža NATO, uključujući američki M109 Paladin, britanski AS-90 i francuski CAESAR. Ukrajina također domaće proizvodi haubicu 2S22 Bohdana, dijelom financiranu stranom pomoći. Međutim, raznolikost opreme donosi izazove, s obzirom na različite vrste municije koje koriste NATO i istočnoeuropski sustavi, što povećava ukrajinsku ovisnost o NATO zalihama municije.

Rusija ima najveći artiljerijski arsenal na svijetu, s tri puta više artiljerijskih komada nego američka vojska. Koriste kombinaciju sovjetskih samohodnih haubica, kao što je MS19 Msta-S, i novijih sustava kao što je 2S33 Msta-SM2. Ruska obrambena industrija ima robusnu mrežu opskrbe za proizvodnju artiljerijskih granata, s kapacitetom proizvodnje od 250.000 artiljerijskih projektila mjesečno, što može zadovoljiti njihove trenutne potrebe.

Uloga elektroničkog ratovanja i dronova

S promjenom dinamike bojišta, elektroničko ratovanje postaje sve važnije. Obje strane koriste elektroničko ratovanje kako bi neutralizirale nove projektile koje druga strana uvodi. Međutim, artiljerijske granate ostaju pouzdane jer nisu podložne elektroničkom ometanju. Očekuje se da će elektroničko ratovanje igrati ključnu ulogu u budućnosti sukoba, što znači da će obje strane vjerojatno nastaviti koristiti tradicionalne artiljerijske sustave.

Dronovi su postali ključni alat u kombinaciji s artiljerijom. Koriste se za uočavanje ciljeva, praćenje udara i procjenu štete, čime se povećava preciznost i učinkovitost artiljerijskih napada. Iako su Rusi prvi uveli ovu tehniku 2014. tijekom napada na Krim, obje strane su značajno poboljšale ovaj proces tijekom sukoba. Dronovi sada djeluju autonomnije, a proces pozivanja artiljerijskih udara postao je automatiziraniji, što omogućava učinkovitiji proces.