Znanstvenici za klimu izvijestili su da je Vlada, krajem prošlog tjedna, pokrenula proces javnog savjetovanja o klimatskom planu od 2021. od 2030. u trajanju od četiri dana što su ocijenili "krajnje neprimjerenim", budući da se radi o dokumentu od ključne važnosti za buduću nacionalnu klimatsku i energetsku politiku.

Taj se dokument direktno veže uz potpisivanje Pariškog sporazuma, te je prema tome i dokument od strateške važnost smjera razvoja hrvatskog društva u sljedećih deset godina, istaknuli su.

"Integrirani energetski i klimatski plan je strateški dokument koji svojim karakterom ima dugoročan utjecaj na društvo u cjelini. Zakonski propisana procedura javnog savjetovanja o tom planu svojom obuhvatnošću i trajnošću mora odražavati važnost plana", smatraju Znanstvenici za klimu koji tvrde da je Vlada, propisujući savjetovanje od četiri radna dana, zadovoljila formu, dok se u stvarnosti javnost dovodi pred gotov čin.

Takav način, ustvrdili su, namjerno onemogućava provedba supstancijalne javne rasprave s ciljem poboljšanja Plana i sudjelovanja dionika znanosti i civilnog sektora u kreiranju javnih politika te se krše pozitivne zakonske odredbe kojima je propisan minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupcima.

Apelirali su na Vladu RH da omogući javno savjetovanje u zakonskom roku od 30 dana odnosno znanstveno utemeljeno argumentiranje postojećeg prijedloga kako bi se mogao stvoriti bolji razvojni dokument budući da "klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i pandemija već sada imaju globalni utjecaj na integritet ekosustava i dobrobit ljudskih zajednica".

"Učinkovita i sustavna klimatska politika uključuje, između ostalog, stvarnu, a ne tek deklarativnu dekarbonizaciju energetskog sektora. U tom smislu, tu nema mjesta daljnjem razvoju i povećanju kako postojećih, tako i potencijalnih proizvodnih kapaciteta za ekstrakciju i eksploataciju fosilnih goriva čak do 2035.", poručili su Znanstvenici za klimu Hrvatska.