Kako izvješćuju brojni europski mediji, jučer je nizozemsko veleposlanstvo u belgijskom glavnom gradu Bruxellesu predalo Europskoj komisiji neslužbeni dokument, tzv. non-paper, posebnog sadržaja. U njemu devet zemalja EU-a zahtijeva da se odredi točan datum prestanka prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u Europskoj uniji.

Zanimljivo je to da tih devet zemalja, u koje spadaju Austrija, Belgija, Danska, Grčka, Malta, Nizozemska, Irska, Litva i Luksemburg, ne pripadaju zemljama poznatim po nekoj značajnijoj autoindustriji, ako je uopće i imaju. Primijetili ste, na ovom popisu nema ni Hrvatske, koja također nema proizvodnju automobila s klasičnim motorima.

Ono što je isto tako vrlo zanimljivo, države potpisnice se zalažu za bolju infrastrukturu punjenja električnih automobila i znatno strože standarde emisije ugljičnog dioksida (CO₂). Od Europske komisije se također zahtjeva da daju prijedloge o tome kako ograničiti 'izvoz' rabljenih automobila koji nisu klimatski prihvatljivi unutar EU. Ovo potonje se posebno odnosi na izvoz rabljenih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem iz Njemačke, europskog najvećeg automobilskog tržišta, prema zemljama poput Poljske. Naravno, mnogi rabljeni automobili iz bogatijih EU zemalja posebno onih s jakom autoindustrijom završavaju i u mnogim drugim ponešto siromašnijim zemljama, a niti Hrvatska tu nije iznimka.

Neke od navedenih EU zemalja potpisnica ovog neslužbenog dokumenta već planiraju kraj prodaje novih automobila s unutarnjim izgaranjem na svom tržištu, pa tako Belgija, Danska i Nizozemska određuju da će to biti od 2030. godine. U Norveškoj, koja nije zemlja članica EU, a koja je ujedno i vodeća zemlja po postotku prodaje novih elektrificranih automobila, su odredili da će to biti već 2025. Francuska će ograničiti prodaju automobila s klasičnim motorima do 2040. godine, kao i Velika Britanija koja od ove godine više nije članica EU. Niti Njemačka, kao najjača europska autoindustrija više nije toliko zagrižena za dugoročno odgađanje datuma ukidanja prodaje takvih automobila, a neki njemački političari se čak zalažu da to bude već od 2035. godine.

Kako Hrvatska stoji po tom pitanju? Na konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske', koju je organizirao tjednik Lider sredinom 2019., Neven Duić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, je rekao kako i u našoj zemlji treba do 2030. godine prestati prodavati automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Do ljeta Europska komisija želi predstaviti konkretne planove kako namjerava postići cilj koji su dogovorile države članice, smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine. I to je značajno povećanje prvotno planiranog smanjenja emisija od 37,5 posto za proizvođače automobila do 2030.