Od 1. siječnja 2021. stupa na snagu novi postupak ispitivanja lakih vozila – WLTP. O čemu je zapravo riječ?

WLTP je skraćenica za globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (Worldwide Harmonised Light Vehicle Test Procedure). To je novi postupak ispitivanja za određivanje razine onečišćujućih tvari, emisije CO₂, potrošnju goriva, potrošnju električne energije i vrijednosti električnog dometa za tradicionalna, hibridna i električna vozila.

Tako će proizvođači vozila morati provesti ovaj novi ispitni postupak za svaki svoj model, a kao što i samo ime govori, njegov je cilj standardizirati (ili ‘uskladiti’) postupke ispitivanja širom svijeta. Ovaj ispitni postupak je točniji jer se temelji na realnim uvjetima vožnje i uzima u obzir opcijsku, dodatnu opremu.

WLTP je uveden 1. rujna 2017. za nove tipove vozila. Dvanaest mjeseci kasnije postao je obvezujući za sve osobne automobile zamijenivši ranije korišteni Novi europski vozni ciklus (New European Driving Cycle ili NEDC), koji je bio u upotrebi od 1992. Iako još uvijek laboratorijsko ispitivanje, WLTP je uveden kako bi kupci dobili podatke o potrošnji goriva koji bolje odražavaju ponašanje u stvarnim uvjetima vožnje i kako bi se poboljšala transparentnost. Kako stoji na službenim stranicama Opela u Hrvatskoj, WLTP uzima u obzir sljedeće:

• Realniju voznu dinamiku i vanjske temperature
• Veću udaljenost ispitivanja
• Veće prosječne i najveće brzine
• Manja vremena zaustavljanja
• Više kočenja i ubrzavanja

Ispitivanje u stvarnim uvjetima

Prema novim standardima za emisije u skladu s normom Euro 6d-TEMP, vozila će ubuduće morati dokazati navedene emisije u mnogo strožim uvjetima ispitivanja. To znači da granične vrijednosti dušikovih oksida (NOx) i emisije čestica, osim što moraju biti u skladu s laboratorijskim uvjetima novog WLTP postupka, moraju biti potvrđene i u svakodnevnom ispitivanju.

Stoga RDE postupak ispitivanja (Stvarne emisije tijekom vožnje) ne zahtijeva fiksni vozni ciklus; udaljenost, ubrzanje, vanjska temperatura, uvjeti vjetra i prometni uvjeti slobodno se biraju unutar statističkih graničnih uvjeta.

Kontekst

Prema svjetski poznatim analitičarima automobilskog tržište JATO Dynamics-u, budući da se zabrinutost za okoliš neprestano penje sve više na dnevni red vijesti, svaki je sektor u Europi postavio ciljeve za smanjenje intenziteta ugljika. Kako su automobili odgovorni za približno 12 posto emisija ugljičnog dioksida (CO₂) u EU, automobilska je industrija ključni igrač na putu ka ugljičnoj neutralnosti. Stvarnost klimatskih promjena nije ostala neprepoznata u automobilskom prostoru, a mnogi nastoje postati učinkovitiji, u skladu s propisima uspostavljenim za nametanje ciljeva smanjenja emisija za nove automobile.

2009. godine EU je stvorio uredbu (EZ) 443/2009 kojom je utvrđen prvi cilj smanjenja emisija koji se u potpunosti primjenjuje za nove automobile od 2015. Nakon toga uslijedila je uredba EU 2019/631 od 17. travnja 2019. kojom je uspostavljen CO₂ standardi emisijskih performansi za nove putničke automobile i kombije za 2025. i 2030.

Usporedno s tim naporima EU-a, Ekonomsko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) stvorilo je Globalno usklađeni ispitni postupak za laka vozila (WLTP ili Worldwide Harmonised Light Vehicle Test Procedure) radi boljeg mjerenja potrošnje goriva i CO₂ emisije iz osobnih automobila. WLTP nadopunjuje ove propise osiguravajući da rezultati ispitivanja budu reprezentativniji od rezultata koje vozači postižu u stvarnim scenarijima rada. Upravo ti izračuni određuju koliki će cestovni porez naplatiti vozilu. Nudeći jasan poticaj - što su niže emisije, niže je oporezivanje.

Kako se svijet kreće prema čistijoj budućnosti, WLTP može biti ključni faktor koji doprinosi postizanju toga. Međutim, veliki segmenti automobilske industrije daleko su od postizanja tih ciljeva, kao što je prikazano prošle godine 2019., kada su se prosječne razine emisija CO₂ povećavale treću godinu zaredom. S jedne strane političari i kreatori politike žele donijeti strože zakonodavstvo o emisijama, proizvođači automobila se s druge strane suočavaju s velikim operativnim troškovima - žongliranjem udovoljavajući zahtjevima potrošača za većim brojem vozila, s novim ciljevima za emisijom CO₂.

Primjerice, tamo gdje su proizvođači automobila nastojali poboljšati učinkovitost goriva i tehnologije svojih vozila, taj je trend uglavnom nadoknađen sklonošću potrošača prema većim automobilima s manje potrošnje goriva, poput SUV-ova. Štoviše, iako mnogi električna vozila smatraju univerzalnim rješenjem za budućnost automobilske industrije, dug je put prije nego što ova vozila pruže sve odgovore. Iako bilježimo značajan rast registracija električnih vozila - koja sada u Europi čine više od 10 posto - postoje brojni razlozi zbog kojih električna vozila vjerojatno neće biti značajni pokretači promjena na putu ka ugljičnoj neutralnosti, uključujući njihove trenutne cijene i pristupačnost. Doista je jasno da, unatoč pozitivnim ambicijama, za postizanje ovih ciljeva treba učiniti više. Stoga je nužno da se industrija obveže ukloniti nesigurnost oko WLTP-a ako želi postići ciljeve CO₂. Ali što sprječava lagani prijelaz na WLTP?

Koje su složenosti prilikom implementacije WLTP-a?

Iako ciljevi emisija CO₂ postaju sve značajniji za gospodarske rezultate proizvođača automobila, postoji niz složenosti s kojima se suočava provedba WLTP-a.

Različite WLTP politike

Prvo, proizvođačima automobila izuzetno je teško predvidjeti kada će neka zemlja vjerojatno početi raditi sa svojim WLTP sustavima, što će rezultirati velikim ulaganjima u planiranje scenarija i aproksimacije. To je demonstrirala Francuska, koja je 1. ožujka 2020. krenula uživo sa svojim WLTP programom, unatoč tome što je još uvijek bila u raspravi prethodne večeri. Čak i kada su WLTP sustavi aktivni, to ne znači da su 'uklesani u kamenu'. U rujnu 2018. Finska je bila prva zemlja koja je uvela svoju poreznu politiku WLTP-a, ali to još uvijek nije bio glatki postupak.

Zapravo, neočekivani pad prodaje nakon promjene oporezivanja, potaknuo je Finsku da u siječnju 2019. i još jednom u siječnju 2020. uvede niz izmjena i dopuna svoje politike. Čak i najmanje promjene u WLTP politikama mogu imati značajan utjecaj na tržište. I, budući da svaka zemlja neovisno kontrolira zakonodavstvo, 'automobilski igrači' moraju biti reaktivni na nagle promjene u politici. Uz to, budući da proizvođači automobila i lokalna tržišta u Europi također imaju različite politike i WLTP rješenja, izračuni će vjerojatno postati sve složeniji kako se šire usvajaju.

Preferencije potrošača

Poteškoće se javljaju i na potrošačkoj razini. Jednom kada se izvrši oporezivanje WLTP-om, morat će se uzeti u obzir svaki dostupni dodatak i opcija dizajna. Čak i ako kupac primijeni minimalni dodatak, tako da to ne utječe na cjelokupnu marketinšku specifikaciju vozila, vjerojatno će imati značajan učinak na njegovu WLTP ocjenu. Primjerice, ako proizvođači automobila promijene vrstu baterije koja se koristi u vozilu, to će utjecati na ocjenu, a potrošači moraju imati na umu učinak koji uzrokuje svaka od ovih promjena.

Vanjski faktori

Postoje i brojni vanjski čimbenici koji utječu na kontinuirano traženje WLTP rješenja. Ti su čimbenici često nepredviđeni, poput nedavnog širenja pandemije COVID-19. Nitko nije mogao predvidjeti pojavu pandemije i temeljni utjecaj koji je imala na sve aspekte svakodnevnog života. Još je prerano znati koji bi dugoročni učinci COVID-19 mogli imati na ponašanje potrošača, motivaciju, navike kupca i na kraju kako će se WLTP uklopiti u ovo, ali nesumnjivo će imati učinka. COVID-19 koji dominira u 2020. nam je pružio pravodobni podsjetnik da vanjski čimbenici mogu u trenu promijeniti industrijski krajolik.

Zaključak

WLTP je već duži niz godina u pozadini, podvrgnut je nadzoru i testiranju. Sada, automobilska industrija napokon vidi kako uredba stupa na snagu, politike se formaliziraju, a zemlje diljem kontinenta pripremaju se datum stupanja na snagu WLTP pravila.

Proizvođači automobila su potrošili ogromne svote novca na digitalizaciju za WLTP i suočili se s jednim od svojih najvećih izazova do sada - prelaskom na nove tehnologije kako bi razvili modele koji se manje oslanjaju na fosilna goriva. Iako su sve tvrtke uložile značajne napore u postizanju dolaznih ciljeva CO₂, potrebno je poduzeti daljnje mjere, a oni koji su postigli najveći iskorak u 2019., usredotočili su se na mješavinu strategija, uključujući lakša vozila, manje SUV-ova i više EV-a. Kombinacija strategija često je korisna iz više razloga. Na primjer, iako hibridizacija pozitivno pridonosi smanjenju CO₂, sami EV neće biti dovoljni za postizanje ciljeva, jer potrošači i dalje traže vozila s visokom emisijom.

Stoga je izazov koji ostaje za proizvođače automobila kako ostati profitabilan, pokušavajući pritom postići ciljeve CO₂ i izbjeći porezne kazne. Iz tog razloga mnogi će pozdraviti dolazak WLTP-a, jer će on pogurati automobilsku industriju u njihovim pokušajima da ostvare svoje ambicije u pogledu CO₂.

Također vjerujemo da će potrošači svjedočiti izvanrednom rastu i dostupnosti električnih vozila, zajedno s novim dodacima i ekološkim značajkama. Flote i ostali kupci izvan Europe počet će slijediti njihov primjer i voditi više računa o emisijama. Unatoč činjenici da mnogi igrači u industriji - poput leasing tvrtki - nisu odgovorni za ciljeve CO₂, oni će htjeti osigurati da njihovi kupci dobiju vozila koja udovoljavaju zahtjevima emisijskih politika tvrtke. Stoga je presudno da se identificirane složenosti riješe kako bi se maksimalizirao pozitivan utjecaj WLTP-a.