Vječna tema svih vlasnika automobila, odnosno motornih vozila općenito, je sljedeća: 'Isplati li se točiti gorivo u susjednim zemljama ili ne?'. Mnogo je tu pitanja, ali naravno kao i u svemu uvijek postoji argumenata da to učinite, ali i kontraargumenata da to ne učinite. Nemojte misliti da to muči samo nas hrvatske građane, jer ovo je isto tako tema oko koje se vode žestoke rasprave i u puno bogatijim zemljama u Europskoj uniji od Hrvatske.

Razlozi točenja goriva u inozemstvu

Općenito uzevši rekli bismo da postoje dva osnovna razloga za donošenje odluke o odlasku preko granice točiti gorivo fosilnog porijekla na neku benzinsku crpku u inozemstvu. Prvi je razlika u cijeni litre goriva, a drugi je kvaliteta goriva. Postoji, naravno i treći razlog točenja goriva izvan domovine, bilo da je riječ o turstičkim ili poslovnim razlozima, odnosno da li ste samo na proputovanju kroz neku zemlju.

1. Cijena litre goriva

Svakom građanu Hrvatske, ili barem većini, svaka cijena litre goriva je već odavno preskupa, no u posljednje vrijeme cijene goriva doista divljaju. Stoga su mnogi pozdravili nedavnu odluku Vlade RH da ograničini cijene litre goriva na benzinskim crpkama na sljedećih 30 dana; benzina na 11,10 kn, a dizela na 11,00 kn po litri, o čemu smo pisali krajem listopada.

No ako ste pomislili da je kod nas gorivo najskuplje u zemljama EU onda ste se prilično prevarili, čak štoviše, Hrvatska je prema cijeni benzinskog 95 i dizelskog goriva ispod prosjeka EU zemalja. Tako, ako preračunamo u eure prosječnu cijenu litre benzina (onog nama poznatog kao npr. Eurosuper od 95 oktana) u EU ona stoji 1,55 eura ili otprilike 11,63 kn/lit. I usporedimo ju s trenutno ograničenom cijenom litre u Hrvatskoj od 11,10 kn/lit. ili 1,48 eura/lit. vidjeti ćemo da smo relativno dobri. Naravno, Hrvatska nije najjeftinija jer iza nas postoji još 11 zemalja (ovdje je uključena i Velika Britanija) koje su jeftinije od nas. Najveća razlika je primjetna u Bugarskoj gdje cijena litre benzina od 95 oktana iznosi 1,20 eur/lit. ili 9,00 kn, dakle razlika je 2,10 kn po litri. To bi značilo da ako odete u ovu zemlju uštedjeli biste na cijeni jednog spremnika goriva od 50 litara otprilike 14 eura ili 105 kn.

Kad je riječ o dizelskom gorivu, onda Hrvatska baš i ne stoji toliko dobro, jer je prosječna cijena litre dizelskog goriva u EU 1,48 eura/lit. ili 11,10 kn, dok je u Hrvatskoj ona 11,00 kn/lit. ili 1,46 eur/lit. Po ovome ispada da je čak 15 EU zemalja jeftinije od nas. I opet, najjeftinije gorivo u EU je u Bugarskoj: 1,20 eur/lit. ili 9,00 kn, dakle razlika je 2,00 kn po litri. Odete li u ovu zemlju natočiti gorivo uštedjeli biste na cijeni jednog spremnika goriva od 50 litara otprilike 13 eura ili 97,50 kn.

Kolika je cijena litre goriva kod naših susjeda?

Ako uzmemo naše EU susjede, kao što su to zemlje: Slovenija, Mađarska i Italija onda vidimo da je Hrvatska skuplja od Slovenije i Mađarske, ali osjetno jeftinija od Italije. Tako bi ste za odlazak preko granice u Sloveniju natočiti spremnik od 50 litara benzina uštedjeli 6 eura ili 45 kn (dizel 0,5 eura ili 3,75 kn). U Mađarskoj biste mogli uštedjeti na benzinu 3,5 eura ili 28 kn (dizel 1,5 eura ili 8,75 kn), dok bi vas Italija stajala za benzin 13,5 eura 101,25 kn, donosno spremnik dizela 7,5 eura ili 56,25 kn skuplje.

Usporedimo li cijene litre goriva u Bosni i Hercegovini, odnosno u Srbiji vidjeli bismo da su uštede veće. Tako je u BiH cijena benzinskog 95 goriva 1,20 eura/lit., pa bi na spremniku od 50 litara mogli uštedjeti 14 eura ili 105 kn, a na dizelu isto 14 eura ili 105 kn. U Srbiji, gdje je cijena litre benzina 1,41 eur/lit. te dizela 1,46 eur/lit., biste tako mogli uštedjeti na benzinu 3,5 eura ili 28 kn, a na dizelu: 0 kn. Naravno, sve ove cijene su okvirne, pa svakako na nekim benzinskim cijena one mogu biti i niže, ali i više od navedenih. Sve ovisi o pojedinom distributeru, jer je i njima nabavna cijena ovisna o tome gdje kupuju gorivo za svoje poslovanje, ali i o tome koliku maržu zaračunavaju prema krajnjem kupcu.

Uredu, doista biste uštedjeli, ali naravno treba uzeti u obzir i činjenicu da je razlika u prosječnim plaćama u Hrvatskoj i drugim EU zemljama i dalje prilično velika. Tako je u Luksemburgu na primjer bruto minimalna plaća 2142 eura ili 16.065 kn mjesečno od 2020. godine, što je najviše u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je pak prosječna neto minimalna plaća 3400 kn, a previđeno je da se penje na 3750 kn. Naravno, prosječna plaća u BiH ili Srbiji je niža od one u Hrvatskoj, pa svakako možete uštedjeti poprilično novaca čak i samo na jednom punom sremniku.

Drugo je naravno pitanje koliko vas stoji odlazak na neku benzinsku crpku, prelazak državne granice, prijeđena kilometraža, ali i potrošeno vrijeme za takvu 'operaciju'. Posve je jasno da morate voditi računa o svim tim parametrima ako želite preciznu računicu. Posve je jasno i to da ako ste u susjednoj zemlji nekim drugim poslom onda točenje goriva stoji puno manje, a ionako je usput.

Treba voditi računa i o tome benzinske crpke u inozemstvu nemaju jedinstvene nazive za dizel i benzin. Stojite li nepripremljeni na benzinskoj postaji u inozemstvu, lako možete izgubiti pojam o stvarima. U mnogim zemljama, primjerice u BiH, Srbiji, Danskoj, Grčkoj, Norveškoj i Poljskoj, gorivo se kao i kod nas zove 'dizel'.

Međutim, postoji mnogo različitih naziva za super benzin. Dok točite na norveškim i danskim benzinskim postajama 'Blyfri 95', gorivo u Češkoj se zove 'Natural 95'. Dešifriranje naziva goriva u inozemstvu posebno je teško u Portugalu i Španjolskoj. Tamo je benzin obično označen s 'Gasolina', a dizel s 'Gasoleo'.

Mnoge zemlje imaju različite nazive za istu vrstu goriva. U Velikoj Britaniji ćete na jednoj benzinskoj postaji naći 'Petrol', a na drugim 'Bezolovni' ili 'Stars'. Unatoč različitim nazivima, sve ove vrste goriva su benzin. No vjerujemo da ćete se već nekako snaći, ali nije nevažno i te činjenice znati. Trebate uzeti u obzir zapravo najvažniju stvar, a to su cetanski (za dizel) ili oktanski broj (za benzin). A tu su naravno onda i tzv. premium goriva, o čemu smo pisali nedavno.

2. Kvaliteta goriva

Evo nekoliko općih savjeta o benzinskim postajama u Europi. Prilikom točenja goriva u inozemstvu obratite pažnju na kojoj benzinskoj stanici stajete. Iako postoje definirani standardi za kvalitetu goriva u cijeloj Europi, još uvijek postoji rizik da ćete napuniti gorivo lošije kvalitete. Razlog tome nije samo gorivo - njegova se kvaliteta strogo provjerava diljem Europe - nego transport.

Neke transportne tvrtke također koriste svoje kamione cisterne za prijevoz i drugih tekućina. Njihovi ostaci tada mogu završiti u podzemnim skladištima benzinskih postaja i dovesti do kontaminacije, a time i do gubitka kvalitete tamo već uskladištenih goriva.

Kako biste izbjegli oštećenje vašeg motora s unutarnjim izgaranjem od kontaminiranog goriva prilikom točenja goriva u inozemstvu, evo onda još nekoliko općenitih savjeta:

• U Europi je bolje ne točiti gorivo na najjeftinijim benzinskim postajama, nego koristiti brendirane benzinske postaje i nacionalne lance. Za razliku od mnogih manjih punionica u Europi, one uglavnom imaju pouzdane dobavljače koji svojim cisternama ne prevoze nikakve druge tekućine.
• Koliko je moguće, trebali biste točiti gorivo u većim mjestima. Ovdje možete pretpostaviti da će se vrtjeti više goriva, što smanjuje rizik od kontaminiranih spremnika.
• Prilikom točenja goriva u inozemstvu obratite pozornost na izgled benzinske postaje. Trebala bi biti čista i dobro posjećena.

Većina vozača pazi da toče gorivo što je jeftinije moguće. U EU se primjenjuje Schengenski sporazum koji građanima omogućuje slobodno kretanje između različitih zemalja unutar Schengenskog područja. Mnogi koji žive blizu granice sa zemljom koja ima jeftinije cijene goriva to iskorištavaju. Aktualne cijene goriva diljem Europe možete saznati na internetu.

Što se npr. Nijemaca tiče posebno je popularno odlaziti na točenje goriva u Austriju, Poljsku i Češku. Takozvani 'Tank turizam' je profitabilan posao za mnoge zemlje. Kao rezultat toga, Austrija ubire oko milijardu eura poreznih prihoda godišnje.

S vremena na vrijeme može se vidjeti i ovakav vid turizma i u Njemačkoj. Kad je gorivo u Francuskoj bilo skuplje nego u Njemačkoj, mnoge su njemačke benzinske postaje imale veliku korist od francuskih vozača.

Imajte na umu i da se za uvoz goriva primjenjuju određena pravila. Mnogi vozači planiraju napuniti jedan ili više rezervnih kanistera u inozemstvu i odnijeti ih kući. Međutim, imajte na umu da u mnogim EU zemljama možete nositi samo 20 litara goriva u kanisteru u automobilu. Za mobilne kućice i kamione ograničenje je 60 litara. No u mnogim zemljama često vrijede i stroža pravila. Za zemlje koje nisu članice EU također morate razmišljati o carinskim propisima. Švicarska, primjerice, dopušta izvoz samo deset litara goriva.

Za kraj ovog razmatranja,često se navodi 'lošija kvaliteta' goriva u susjednim BiH i Srbiji, ali to je u najvećem broju slučaja čista floskula, jer i tamo vrijede neka pravila o tome. Svakako ima slučajeva da neke benzinske postaje pokušavaju na sve načine dodatno zaraditi na ovom 'prekograničnom' poslu, ali nitko normalan neće riskirati da mu zbog lošije kvalitete goriva koje prodaju, državne intitucije oduzmu licencu za rad. Ima slučajeva, ali oni su više iznimka nego pravilo, jer bi to značilo da bi njihovi vlastiti državljani, a kojih je većina kad je riječ o klijenteli, već odavno imali problema s radom njihovih motora.

Isto tako, izjave tzv. svjedoka o ovom ili onom problemu s lošom kvalitetom goriva 'preko granice' su često neprovjerene, neistinite i često vrlo zlonamjerne.