Od hibrida do vozila na vodikove gorive ćelije, Hyundai je već tri desetljeća na čelu razvoja ekološki prihvatljivih vozila. Omogućavanje čiste mobilnosti i promicanje održive budućnosti ključni su elementi koji se odnose na Hyundaijev progresivni način razmišljanja, koji vodi ovu južnokorejsku kompaniju prema naprijed.

Iako su električni automobili i hibridi tek postali široko rasprostranjeni u posljednjem desetljeću, Hyundai je svoj prvi čisti električni automobil predstavio još 1991. godine. Od tada slijedi nekoliko popularnih ekološki prihvatljivih modela. U 2020. godini Hyundai slavi 30 godina e-mobilnosti.

1990-te - Razvoj prvih Hyundaijevih EV automobila

Hyundai je prve korake u razvoju EV vozila poduzeo početkom devedesetih. Tvrtka je predstavila svoj prvi čisti električni automobil, Sonatu Electric Vehicle, 1991. godine. Koncept zasnovan na limuzini Sonata, sadržavao je olovnu bateriju i ponudio domet od 70 kilometara, kao i maksimalnu brzinu od 60 km/h.

Sljedećih je godina Hyundai predstavio više EV koncepata s olovnim baterijama. Godine 1992. električni automobil temeljen na modelu Excel imao je domet od 100 kilometara i najveću brzinu od 100 km/h. Godine 1993. Hyundai je razvio drugu generaciju EV automobila zasnovanog na modelu Sonata s dometom od 140 km i najvećom brzinom od 120 km/h. Godinu kasnije, 1994. otkriven je električni automobil baziran na modelu Scoupe, s dometom od 140 km i najvećom brzinom od 120 km/h.

Hyundai je postigao još veći napredak u razvoju svojih EV vozila otvaranjem svog istraživačkog i razvojnog centra u Namyangu u Južnoj Koreji 1995. godine. To je dovelo do razvoja Hyundaijevih nikal-metal hidridnih baterija, primjerice, u Accent EV konceptu. Ovaj je automobil ponudio znatno poboljšan domet od 390 kilometara i brzinu od 140 km/h.

Tijekom tog razdoblja, Hyundai je također izvršio svoje prve eksperimente s hibridnim pogonskim sustavima. Prvi hibridni električni automobil tvrtke, koncept FGV-1, predstavljen je 1995. na Sajmu automobila u Seulu.

2000-te - Napredak tehnologije gorivih ćelija

Krajem prvog tisućljeća, briga o okolišu postala je vrlo važna. Hyundai je počeo razvijati vozila s gorivim ćelijama 1998. godine, a svoj prvi prototip automobila s gorivim ćelijama, koncept Santa Fe Fuel Cell Electric Vehicle (FCEV), predstavio je 2000. godine. Prvi FCEV sa spremnikom vodika pod tlakom od 350 bara, imao je 75 kW i ponudio domet od 230 kilometara. Iako su takve performanse u to vrijeme bile impresivne, pokazivale su da zbog nedostatka infrastrukture za automobile na vodik, automobili na gorive ćelije u to vrijeme nisu bili održivi kao vozila za masovnu proizvodnju.

Na Sajmu automobila u Ženevi 2004. godine Hyundai je najavio svoj koncept gorivih ćelija druge generacije, Tucson FCEV, koji je opremljen novom litij-polimernom baterijom. Donio je niz tehničkih prednosti, uključujući snop gorivih ćelija od 80 kW i prošireni raspon vožnje od 300 kilometara. To je bilo moguće zahvaljujući 152-litarskim spremnicima vodika. Osim toga, Tucson FCEV imao je mogućnost pokretanja za vrijeme hladnog vremena, što znači da se i dalje mogao voziti nakon što je bio podvrgnut temperaturama od - 20 stupnjeva Celzijusa pet dana.

Krajem 2000-ih proizvođači automobila započeli su masovnu proizvodnju hibridnih vozila. Hyundai je zadržao svoje vodeće mjesto u inovacijama u sustavima alternativnih pogona lansiranjem proizvodnog modela Avante LPI Hybrid 2009. godine. Bilo je to prvo hibridno vozilo na svijetu koje pokreće motor s unutarnjim izgaranjem, izgrađen za pogon na ukapljeni naftni plin.

LPI Hybrid bio je prvi serijski automobil koji je prihvatio litij-polimerne baterije, a koje je Hyundai razvio zajedno sa svojim lokalnim partnerima. Prednost im je manja masa i veća snaga.

2010-te - Hyundai postaje pionir buduće mobilnosti

Nakon dva desetljeća opsežnog istraživanja i inovativnih koncepata, tijekom 2010-ih Hyundai se usredotočio na stvaranje električnih serijskih modela.

Hyundai je u Seulu u rujnu 2010. predstavio BlueOn, svoj prvi proizvodni električni automobil. Temeljen je na Hyundaiju i10, a imao je domet od 140 kilometara i najveću brzinu od 130 km/h. Hyundaijev prvi EV velike brzine, bio je opremljen litij-polimernom baterijom kapaciteta 16,4 kWh, a vrijeme punjenja je trajalo šest sati. Prodaja je bila ograničena na Južnu Koreju i služila je vladinim agencijama.

Godine 2011. započela je prodaja modela Hyundai Sonata Hybrid, koji je ranije najavljen na sajmu automobila u Los Angelesu 2008. godine. Uz to što je bila prvo konvencionalno potpuno hibridno vozilo koje je koristilo litij-ionske polimerne baterije, Sonata Hybrid koristila je Hyundaijevu tehnologiju Blue Drive, koja je poboljšala ukupnu potrošnju goriva i smanjila emisiju ispušnih plinova. Također, to je prvi hibrid pokretan pomoću metode spajanja elektromotora i automatskog mjenjača Transmission Mounted Electric Device (TMED). Paralelno povezni hibridni sustav TMED Hyundai je samostalno razvio.

Hyundai je 2013. godine napravio ključnu prekretnicu u eko-mobilnosti jer je ix35 Fuel Cell postao prvo komercijalno proizvedeno vozilo s vodikovim gorivim ćelijama na svijetu. Model ix35 imao je snagu od 100 kW i spremnik koji je sadržavao 5,64 kg vodika, kao i litij-polimernu bateriju od 24 kWh. Brzo vrijeme punjenja vozila i raspon vožnje od 600 kilometara, u kombinaciji s nultom emisijom CO2, donijeli su koristi i kupcima i društvu u cjelini.

U 2016. Hyundai je predstavio IONIQ, prvi automobil na svijetu koji je ponudio odvojene hibridne, plug-in hibride i potpuno električne pogonske sklopove u jednom tipu karoserije. IONIQ koristi tehnologiju Blue Drive za smanjenje emisije i poboljšanje performansi. Električna verzija sadrži litij-ionsku polimernu bateriju od 28 kWh i domet od 200 kilometara.

Svaki IONIQ model izgrađen je od laganih materijala, uključujući aluminij i napredni čelik visoke čvrstoće, tako da za vrijeme vožnje troši manje energije. Ostali načini zaštite okoliša uključuju njegovu inovativnu uporabu recikliranih i organskih materijala i smanjenu ovisnost o proizvodima na bazi ulja.

Hyundai je 2018. godine lansirao NEXO, svoju drugu generaciju vozila na gorive ćelije i svoju tehnološku perjanicu. Donosi najbolji raspon u vožnji u klasi od 666 kilometara, a NEXO kombinira čistu mobilnost s najnovijim mogućnostima autonomne vožnje i pametnim naprednim sustavima pomoći u vožnji.

Kasnije u 2018., Hyundai je najavio prvi svjetski kompaktni električni SUV - Konu Electric. Potražnja kupaca za Konom Electric nadmašila je sva očekivanja nakon lansiranja modela u Europu. Dostupan s dvije verzije kapaciteta baterija, 39,2 kWh i 64 kWh, potpuno električni SUV nudi domet do 484 kilometra s jednim punjenjem.

2020. - Hyundaijeva godina elektrifikacije

Nakon 30 godina inovacija u razvoju ekološki prihvatljivih vozila, Hyundai sada nudi najraznovrsniji asortiman električnih vozila na tržištu. S modelom NEXO, Hyundai je već u svojoj drugoj generaciji električnih vozila s gorivim ćelijama, dok su ostali proizvođači na svom prvom modelu ili još uvijek samo razgovaraju o tome. IONIQ je također u svojoj drugoj generaciji, pokazujući da Hyundai optimizira svoja vozila s alternativnim pogonom, dok ih ostali proizvođači još uvijek razvijaju.

U novom desetljeću, Hyundai nastavlja gledati u budućnost kako bi dodatno ojačao svoju poziciju lidera eko-mobilnosti. Godina 2020. je za Hyundai 'Godina elektrifikacije', što znači da Hyundai do kraja godine planira ponuditi više od tri četvrtine svojih modela u Europi u elektrificiranim verzijama, kao i postati jedan od najvećih proizvođača vozila s nultom emisijom u Europi. Hyundai se ne zaustavlja samo na osobnim automobilima, već dovodi elektrifikaciju u druge aspekte mobilnosti - na trkaće automobile i komercijalne kamione. Do 2025. Hyundai planira biti jedan od prva tri proizvođača električnih vozila u Europi.