Stroži propisi o emisijama također dovode do velikog povećanja cijena plemenitog metala paladija, koji se u automobilskoj industriji koristi u proizvodnji katalizatora. Ovaj ponedjeljak je na svjetskim burzama postignuta nova rekordna cijena. Po prvi put ikada se cijena troy unce (31,1 grama) popela iznad granice od 1800 dolara i u svom maksimumu dosegnula 1805 dolara. To je bilo oko dva posto više nego u prošli petak.

Paladij ima široku primjenu. Osim u automobilskoj industriji, koristi se i u industriji elektronike, u stomatologiji i medicini. Paladij se koristi za obradu podzemnih voda, pročišćavanje vodika, izradu nakita, kao jednu od glavnih komponenti gorivih ćelija, itd.

Rekordne cijene paladija (kemijski simbol Pd) nisu nova pojava, ali ovaj trend rasta prati se pomno već mjesecima. Samo od početka godine, cijena ovog plemenitog metala koji se koristi u proizvodnji katalitičkih pretvarača u automobilskoj industriji porasla je za više od 40 posto. Jedan od razloga velikog porasta cijene je sve veća potražnja zbog strožih propisa o emisiji ispušnih plinova iz vozila u Europi i Kini. Pored toga, povremeno se javljaju uska grla u opskrbi. Iz perspektive stručnjaka specijaliziranih za sirovine, količina paladija na tržištu je već godinama premalo.

Da podsjetimo, katalitički pretvarač (kolokvijalno: katalizator) je uređaj za kontrolu emisije ispušnih plinova koji smanjuje otrovne plinove i onečišćujuće tvari u ispušnim plinovima iz motora s unutarnjim izgaranjem. To čini pretvarajući ih u manje toksične zagađivače katalizom redoks reakcije (reakcija oksidacije i redukcije). Katalitički pretvarači se obično koriste kod motora s unutarnjim izgaranjem pogonskih goriva bilo da je riječ o benzinskim ili dizelskim, uključujući motore s užarenim izgaranjem (lean-burn) kao i grijače i peći na kerozin.

Prva šira primjena katalitičkih pretvarača uvedena je na automobilskom tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Kako bi se udovoljilo strožoj regulaciji emisija ispušnih plinova američke Agencije za zaštitu okoliša, većina vozila na benzinski pogon počevši od modela 1975. morala su biti opremljena katalitičkim pretvaračima. Ti 'dvosmjerni' pretvarači kombiniraju kisik s ugljičnim monoksidom (CO) i nesagorjelim ugljikovodicima (HC) da bi se stvorio ugljični dioksid (CO2) i voda (H2O). 1981. godine, dvosmjerni katalitički pretvarači postali su zastarjeli u odnosu na 'trosmjerne' pretvarače koji ujedno smanjuju dušikove okside (NOx), međutim, dvosmjerni pretvarači i dalje se koriste za motore s užarenim izgaranjem (lean-burn). To je zato što trosmjerni pretvarači zahtijevaju ili bogato ili stehiometrijsko izgaranje kako bi uspješno smanjili NOx.

Iako se katalitički pretvarači najčešće primjenjuju na ispušnim sustavima u automobilima, koriste se i na električnim generatorima, viličarima, rudarskoj opremi, kamionima, autobusima, lokomotivama i motociklima. Koriste se i na nekim pećima na drva za kontrolu emisija. To je obično odgovor na vladine propise, bilo da je riječ o izravnim propisima o okolišu, bilo zdravstvenim i sigurnosnim propisima.

Sam katalizator najčešće je mješavina plemenitih metala. Platina je najaktivniji katalizator i široko se koristi, ali nije pogodna za sve primjene zbog neželjenih dodatnih reakcija i visokih troškova. Paladij i rodij su dva druga korištena plemenita metala. Rodij se koristi kao katalizator redukcije, paladij se koristi kao oksidacijski katalizator, a platina se koristi i za smanjenje i za oksidaciju. Koriste se i cerij, željezo, mangan i nikal, iako svaki od njih ima ograničenja. Uporaba nikla nije zakonita u Europskoj uniji zbog reakcije s ugljičnim monoksidom, jer se stvara toksični nikal tetrakarbonil. Bakar se pak može koristiti svugdje osim u Japanu.

Nakon zatajenja ili dotrajalosti, katalitički pretvarač može se reciklirati. Izvlače se (ekstrahiraju) plemeniti metali koji se nalaze unutar pretvarača, uključujući platinu, paladij i rodij.

Paladij je kao kemijski element otkriven 1803., a za njegovo otkriće zaslužan je engleski kemičar William Hyde Wollaston (1766.-1828.g), kao i za otkriće rodija. Paladij ima srebrno bijelu boju. To je jedan od metala platinske skupine, ali ima najmanju gustoću i talište svih metala u ovoj skupini. Na standardnim temperaturama paladij ne reagira s atmosferskim kisikom i stoga je prilično stabilan. Vrlo je topljiv u zlatotopki (lat. aqua regia; carska voda), koja je smjesa koncentrirane dušične (HNO3) i kloridne (HCl) kiseline u volumnom omjeru 1:3, na sobnoj temperaturi te u nekim kiselinama pri specifičnim uvjetima.

Rusija, Južna Afrika, Kanada, Sjedinjene Države i Zimbabve su prvih pet država po proizvodnji paladija. Rusija je zemlja broj jedan na svijetu prema proizvodnji paladija (81 metrička tona u 2017.). Ruska tvrtka Norilsk Nickel najveći je proizvođač paladija na svijetu, s udjelom od 39 posto u globalnoj proizvodnji ovog kemijskog elementa.