Nakon što je Europska središnja banka prošlog tjedna treći put od srpnja povisila referentne kamatne stope, bauk rasta kamata na kredite građanima i poduzetnicima kruži eurozonom, čiji će i Hrvatska uskoro biti član. Kako će se to odraziti na Hrvatsku, tko je najugroženiji, mogu li rate rasti u nebo ili ipak postoji limit, kako ide uvođenje eura? Na sva ta pitanja odgovore je dao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić
Govoreći o rastu kamata na kredite, Vujčić je rekao da se to može gledati s dvije strane. 'Prvo, zasad se ne događa ništa bitno. Prijenos politike na hrvatsko tržište je vrlo umjeren, ne vidimo u ovom trenutku značajnije povećanje kamatnih stopa. Druga stvar, naš ulazak u eurozonu služi nam kao osigurač od većeg rasta kamatnih stopa', rekao je Vujčić za N1.
'Ako pogledamo što bi moglo napraviti povećanje kamatnih stopa, kakav bi moglo imati učinak, onda je moguće vidjeti da je kod nas većina kredita građanstvu gotovinska. Gotovinski krediti su praktički s fiksnom kamatnom stopom i njima se ništa ne događa, za ove koji imaju stambeni kredit i fiksnu kamatu ništa se ne događa, a drugi imaju varijabilnu, gdje porast kamatne stope povećava otplatnu ratu. Možemo reći, kada gledamo te stambene kredite s varijabilnom kamatnom stopom, samo za tu populaciju, da porast kamatne stope od jednog postotnog poena diže ratu otprilike pet posto godišnje, što nije jako puno', rekao je Vujčić, dodavši da se radi o stotinjak kuna mjesečno.
vezane vijesti
Upitan za komentar na najavu da bi nekome kamata na godišnjoj razini mogla rasti i do 7000 kuna godišnje, Vujčić je rekao da sve ovisi o tome koliki tko kredit ima.
Objasnio je i kako rastu kamate.
'To funkcionira na način da banke posuđuju novac od centralne banke. Koliko njima centralna banka diže cijenu zaduživanja, toliko oni to prenose na dužnike. Na taj način se kamatnom stopom reguliraju uvjeti na financijskom tržištu. Jedna od tih stvari je stanje viška likvidnosti, odnosno viška sredstava koja banke imaju, koji je kreiran prvenstveno kroz program kupovine obveznica, gdje su u eurozoni to bile prvenstveno obveznice, a u Hrvatskoj je to bio program kupovine imovine, ali on je bio prvenstveno program kupovine eura, i to u velikoj mjeri eura koji je kreirala Europska središnja banka', rekao je Vujčić.
'Za banke je troškovno jako značajno to da kamatne stope idu gore i da nemaju više ona minimalno potrebna devizna potraživanja, gdje smo tražili da imaju minimalni dio svoje ukupne aktive u likvidnim deviznim sredstvima jer je Hrvatska visokoeurizirana', rekao je Vujčić.
Upitan što je sa zaduživanjem države, Vujčić je rekao da se promjena monetarne politike prvo odražava na to, a tek onda na kućanstva. 'Zemlje poput Mađarske, Češke, Poljske mogle su vidjeti vrlo velik porast stope zaduživanja države, a kod nas to nije tako. To je posljedica upravo našeg ulaska u eurozonu i poboljšanja rejtinga koji je to pratio. Država će se i dalje zaduživati na međunarodnom tržištu, ovisno kako će se kretati cijena obveznica. Kako je krenulo zaoštravanje monetarne politike, onda su cijene obveznica pale, a prinos porastao. Na domaćem tržištu je taj trošak kratkoročnog zaduživanja države nizak zato što postoji visoka stopa likvidnosti', rekao je Vujčić.
Ministar financija, kaže guverner, ne treba biti pretjerano zabrinut, posebice zato što je državni dug jako pao.
Javni bi dug prema svim projekcijama trebao padati i iduće godine, kao i 2024. godine. 'To je nastavak puta prema 60 posto, što je vrlo važno za Hrvatsku', rekao je Vujčić.
HNB ima optimističnije projekcije za rast gospodarstva i one se kreću oko jedan posto, rekao je guverner.
'Ova zima bit će značajna; hoćemo li imati ograničenje korištenja energenata u Europi ili ćemo imati samo situaciju visokih cijena, koju ćemo sigurno imati. Ako ostanemo na ovome da imamo samo povišene cijene energenata, ako ova zima prođe bez potrebe da se poduzećima mora ograničavati potrošnja energije, onda nećemo imati problema. Ako dođe do toga, onda bi recesija mogla biti značajna i to će se odraziti i na nas', rekao je Vujčić.
