'Ostvarenje tog optimističnog plana moglo bi olakšati veliki teret otplate državnih obveza koje dospijevaju u iduće tri do četiri godine, a koje značajno rastu ukoliko se ne obavi najavljena monetizacija autocesta', piše u novom osvrtu pod nazivom 'Konačno imamo plan upravljanja državnom imovinom' Anto Bajo

Od prodaje nekretnina očekuje se oko milijarda kuna, a od dobiti trgovačkih društava oko 870 milijuna. No, najveći dio prihoda očekuje se od prodaje trgovačkih društava javnim prikupljanjem ponuda - 630 milijuna kuna – te prodajom na burzi - 670 milijuna. Država će dodatnih 170 milijuna kuna ostvariti prodajom svog udjela u Končar elektroindustriji

DUUDI je trgovačka društva od posebnog državnog interesa podijelio u tri skupine. U prvoj je 27 trgovačkih društva i drugih pravnih osoba za kojima postoji dugoročna društvena potreba i za koja nije predviđena privatizacija u razdoblju 2013. do 2017.

To su javna društva iz sektora prometa (cestovni, željeznički, zračni i pomorski), energetike, šumarstva, voda, igara na sreću, te nekoliko agencija.

U drugoj je 26 društava u većinskom vlasništvu države za koja je predviđeno restrukturiranje, privatizacija, prodaja ili izlazak na tržište kapitala. Uglavnom su iz područja zračnog prometa, turizma...

U trećoj je 6 trgovačkih društava u kojima država ima udio manji od 50 posto i čije dionice kotiraju na tržištu kapitala, a za koja je predviđena prodaja ili pak kupnja od trećih osoba.

Dobit trgovačkih društava u 2014. oko 1,4 mlrd kuna?

Očekivana neto dobit društava u 2014. je oko 1,4 milijarde kuna, a u idućoj godini 1,7 milijardi kuna. Predviđeno je da će ta društva ove u 2014. u državni proračun uplatiti oko 870 milijuna kuna dobiti, a upitno je koliko će uplatiti 2015.

Očekuje se da će najveći dio dobiti ostvariti i uplatiti u proračun 21 društvo i 6 drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa i to od 1 milijarde (2014.) do 1,4 milijarde kuna (2015.). Riječ je uglavnom o dobiti HEP-a - oko 900 milijuna do 1 milijarde kuna, dok se od Plinacroa očekuje između 100 i 160 milijuna kuna.

DUUDI u Planu najavljuje da će pripremiti i analize poslovanja te objaviti godišnja i polugodišnja financijska izvješća strateških društava. Po uzoru na praksu zemalja OECD-a, DUUDI namjerava publicirati podatke o poslovanju društava iz prethodne godine, a u cilju pravovremenog informiranja potencijalnih investitora i zainteresirane javnosti.

'Jako je bitno da DUUDI kvartalno uspoređuje planove trgovačkih društava i njihova ostvarenje. Te informacije omogućuju financijske projekcije za duže razdoblje i kvalitetno upravljanje rizicima poslovanja unutar godine', navodi Anto Bajo

DUUDI će tijekom 2015. nastaviti prikupljati podatke o poslovanju od društava od strateškog i posebnog državnog interesa.

'No, nedostaje zahtjev za bilancom te zasebnim detaljnim pregledom financijskih obveza, po vrsti kredita i uvjetima zaduživanja po svakom društvu. Najveći rizici javnog duga RH upravo proizlaze iz duga poduzeća u vlasništvu države za koja Vlada još uvijek odobrava državna jamstva', ističe Bajo.

Izostao pregled investicija trgovačkih društava

U strateškom promišljanju upravljanja državnom imovinom, restrukturiranja društava i privatizacije ostao je zadatak izrade pregleda i programa javnih investicija posredstvom trgovačkih društava. DUUDI bi, smatra Bajo, morao izraditi pregled kapitalnih investicija i izvora financiranja. Neophodan je, ističe, i pregled javnih investicija po županijama, jer sva sredstva javnog sektora imaju prostornu dimenziju.

'To bi bila i dobra osnova za raspravu o mogućem regionalnom ustroju i kvalitetnijem profiliranju razvojnih prioriteta u javnom sektoru', poručuje Bajo.

U osvrtu ističe i to kako DUUDI planira organiziranje natječaja za izbor uprava trgovačkih društava, uz mogući angažman i head hunting agencija, te utvrđivanje kvalitetnijih procedura predlaganja članova nadzornih odbora.

'DUUDI treba pohvaliti jer je uspio prirediti dokument koji će značajno odrediti budući profil i strukturu javnog sektora. Premda je to plan za 2015., njegov horizont seže znatno dulje kao i posljedice njegove provedbe. U 2015. su parlamentarni izbori, a nova (ili stara) Vlada morala bi nastaviti ostvarivati ciljeve i zadatke Plana', smatra Bajo.

Ističe, međutim, da je proces upravljanja državnom imovinom odavno trebao biti ustrojen i operativan. Ovako, Hrvatska je zahvaljujući pridruživanju EU počela ustrojavati strateške i operativne dokumente za upravljanje državnom imovnom.

'Procesi restrukturiranja društava teku pod paskom Europske komisije jer je Hrvatska u proceduri prekomjernog proračunskog deficita. Restrukturiranja javnih društava u toj proceduri zauzima značajno mjesto. Zahvaljujući tom procesu, Hrvatska je konačno počela prepoznavati ključne fiskalne rizike, te demistificirati upravljanje javnim poduzećima', ističe Bajo.

To jamči, smatra, da će i procesi privatizacija i restrukturiranja biti transparentniji nego što su bili do sada. Poručuje da bi članovi Sabora, Vlade i sindikata trebali detaljno proučiti Plan upravljanja državnom imovinom.

'U protivnom će to biti još jedan dokument koji, po uvriježenom javnom mišljenju, Hrvatska izrađuje pod pritiskom neke od međunarodnih institucija ili nadnacionalnih vlada (ranije je to bio MMF a danas Europska komisija)', zaključuje Bajo.