Ako je suditi prema prognozama domaćih analitičara iz banaka, procjene Vlade i financijskog sektora uvelike se razlikuju. Analitičari su pesimistični i mogli bismo reći da se natječu tko će prognozirati veći potop BDP-a, a najdalje je otišao Hrvoje Stojić iz Hypo banke koji najavljuje negativni trend i u 2013.
Ova godina je izgubljena za gospodarstvo i većina stručnjaka procjenjuje da će na kraju godine pad BDP-a iznositi od 1,8 do 2 posto. Iskače jedino procjena glavnog ekonomista Privredne banke Marka Škreba, koji je u posljednjim analizama najavio pad od svega 1,4 posto u tekućoj godini.
Iako je pad i rast BDP-a postao sintagma koja se ponavlja, znaju li građani uopće što taj trend znači? Pokazatelj je to sastavljen od fundamenata gospodarstva, poput izvoza, trgovine na malo, nezaposlenosti i inflacije koji zbraja ukupnu aktivnost gospodarstva u toku jedne godine.
Pad BDP-a dakle znači da je naše gospodarstvo manje radilo i da se ukupni rezultat ekonomije suzio. U usporedbi s dobrom 2008. kada smo imali BDP od 47,5 milijardi eura, ovu ćemo godinu završiti s ostvarenjem od svega 44,7 milijardi eura. 'U prvom polugodištu BDP je smanjen za 1,75 posto na godišnjoj razini, a u usporedbi s pretkriznom 2008. za više od 12 posto', pojasnio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, predstavljajući gospodarske izglede za Hrvatsku.
Dugotrajna kriza utjecala je na približavanje statistike registrirane nezaposlenosti i anketne nezaposlenosti. Trenutno je na zavodu za zapošljavanje prijavljeno 310.326 ljudi, a mnogi analitičari najavljuju da će do siječnja ta brojka narasti na 350.000.
Ako je ova godina izgubljena, kakva će biti iduća? Izgleda da se neće obrnuti negativni trend te da za bolje sutra trebamo čekati 2014. Najpesimističniji je Hrvoje Stojić s prognozom o padu BDP- a za 1,5 posto u idućoj godini što bi anketnu nezaposlenost trebalo podići za jedan posto. Inflacija bi trebala biti pod kontrolom, ali vanjski dug će po Stojiću narasti na 102,9 posto BDP-a.
Šantić očekuje rast od 0,5 posto, a najavljuje registriranu nezaposlenost iznad 18,5 posto te rast potrošačkih cijena iznad tri posto.
Analitičari Zagrebačke banke i Raiffeisena imaju istu prognozu za tekuću godinu, ali Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke pesimističniji je u oporavak od Zrinke Živković-Matijević. Tako Dolenec najavljuje tek 0,5 posto rasta u idućoj godini, ali ulazak u Europsku uniju za njega znači i rast kapitalnih investicija. Analitičar Zagrebačke banke naime najavljuje da će iduće godine taj segment rasti za pet posto, a u 2014. čak 10 posto.
Velik raskorak vidi se u najavi broja nezaposlenih. Stojić i Dolenec koriste istu metodu i pozivaju se na anketnu nezaposlenost, ali Stojić očekuje da će biti 17 posto realno ljudi koji se izjašnjavaju kao nezaposleni, a Dolenec je mnogo optimističniji i drži da će se kao nezaposleni deklarirati tek 14,5 radne snage.
Raiffeisen banka je najoptimističnija u pogledu iduće godine s očekivanim rastom od 1 posto BDB-a što je oko 3,5 milijardi kuna veća aktivnost. Malo će se više trošiti nego ove godine, prognozira Živković-Matijević, ali industrijska proizvodnja neće se oporaviti. Inozemni dug narast će na 49 milijardi eura.
U Makroekonomskim projekcijama Vlada prognozira anketnu nezaposlenost od tek 13,5 posto, a očekuje i manju inflaciju od analitičara pa bi po njima cijene trebale rasti po stopi od svega 2,5 posto. Vlada je uvijek optimističnija u prognozama od bankarskih analitičara, ali je konsenzus postignut oko toga da oporavak ne treba očekivati ni ove ni iduće godine te da će Hrvatska vrlo sporo i teško izlaziti iz krize koja će se očito rastegnuti i u petu godinu.
