Prema izraelskom povjesničaru i autoru bestselera 'Sapiens: Kratka povijest čovječanstva', u kojem piše da bi Homo sapiens mogao postati prvom vrstom koja je počinila kolektivno samoubojstvo, sedam tjedana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu ljudsko društvo nalazi se u možda 'najopasnijem trenutku u svjetskoj povijesti od vremena Kubanske raketne krize.

Kriza iz 1962. odnosi se na razdoblje izravnog sukoba između SAD-a i tadašnjeg Sovjetskog Saveza i često je smatrana najbližom točkom približavanja svijeta nuklearnom ratu.

Iako realizacija trenutne prijetnje nuklearnim ratom 'nije vrlo vjerojatna', Harari smatra da bi svi, i vlade i građani, trebali biti 'vrlo zabrinuti'.

'To je mogućnost, stvarna mogućnost koju moramo razmotriti. A to je strašna vijest za cijeli ljudski rod', izjavio je Harari u razgovoru za CNBC.

Izraelski znanstvenik smatra da zapadni saveznici ne bi trebali u namjeri sprečavanja nuklearne opasnosti forsirati promjenu režima u Rusiji. Umjesto toga, trebali bi se usredotočiti na daljnje osnaživanje Ukrajine tako da porazi ruske snage na terenu i obnovi mir.

'Svatko tko ima fantazije o maršu u Moskvu treba zaboraviti na njih što je prije moguće', rekao je, napominjući da bi takvi potezi dodatno provocirali Kremlj.

'Cilj obrambenog rata trebao bi biti zaštita slobode Ukrajine, a ne promjena režima u Moskvi. To je na ruskom narodu', dodao je Harari.

Povijesna prekretnica

Harari, predavač na Odsjeku za povijest na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, rekao je da bi konačni ishod rata mogao označiti prekretnicu u načinu na koji će vlade upravljati budućim prijetnjama.

Ako ruski predsjednik Vladimir Putin dobije rat, rekao je, više bi zemalja bilo sklono ili na neki način prisiljeno povećati svoju vojnu potrošnju na račun drugih javnih službi.

Ne zna se pouzdano koliko Rusija ulaže u obranu iako Harari procjenjuje da je posrijedi oko 20 posto budžeta. Već smo svjedočili nedavnim povećanjima izdataka za tu svrhu mnogih vlada. Samo nekoliko dana nakon sukoba Njemačka je objavila da će značajno povećati sredstva za obranu.

'Ako bi proračuni za obranu diljem svijeta iznosili 20 posto ukupnog proračuna, umjesto šest posto, to bi išlo na štetu zdravstva, socijalne skrbi i drugih važnih aktivnosti poput borbe protiv klimatskih promjena', rekao je Harari.

'To bi bila strašna katastrofa za cijelo čovječanstvo', rekao je, dodajući da mirno rješenje nije samo u interesu Ukrajine i njezinih neposrednih susjeda, već i šireg društva.

'Ustvari se radi o obrani mira i svijeta na koji smo navikli. Toliko smo se navikli na mir da ga uzimamo zdravo za gotovo. Ali ako ne budemo oprezni, kliznut ćemo natrag u džunglu rata i nasilja u kojoj su zemlje prisiljene trošiti mnogo više na tenkove i projektile, a daleko manje na učitelje, medicinske sestre i sustave socijalne skrbi.'

Harari vidi razlog za oprezni optimizam ako zapadni saveznici uspiju mirno okončati sukob. 'Ako Putin izgubi, a čini se da gubi, to će zapravo zaštititi prethodni poredak. Kad postoji norma i netko prekrši normu te za to bude kažnjen, onda to zapravo jača normu', zaključio je Harari.