U otvorenom pismu iz HUB-a navode kako se Vladi obraćaju jer se 'šire posljedice ovakvog prijedloga zakona tiču čitavog gospodarstva', a da su svi njihovi dosadašnji pokušaji dogovora s predlagateljem zakonskih izmjena, odnosno Ministarstvom financija, 'pali u vodu'.

Ističu da postupak procjene učinka propisa u hrvatskom zakonodavstvu precizira da se prije bilo kakvih izmjena mora ustanoviti regulatorni nedostatak, a ako postoji, predvidjeti alternative zakonskom rješenju, primjerice samoregulaciju ili koregulaciju, a da u ovom slučaju ništa od toga nije učinjeno.

Kao drugi bitan razlog navode 'izvjesnu ustavnopravnu upitnost nekoliko odredbi' te ističu kako vjeruju da je svima u interesu izbjeći pravnu nesigurnost i daljnje destimuliranje investicija u Hrvatskoj.

U otvorenom se pismu navode glavna pitanja koja prijedlog pokušava riješiti te razlozi zašto u HUB-u smatraju da nije potrebno donositi izmjenu ZPK-a.

Jedno od tih pitanja je pitanje naknada, koje su, navode iz HUB-a, već definirane Zakonom o kreditnim institucijama. One su tržišna veličina i ne treba ih propisivati, jer su ionako uključene u izračun efektivne kamatne stope (EKS) koja je ograničena.

Dodaju kako su i promjenjive kamatne stope već vrlo strogo definirane posljednjim izmjenama ZPK, a da se reagiranje na specijalnu situaciju, kao što je bila aprecijacija švicarskog franka, može i treba urediti izvan ZPK, po mogućnosti sporazumno.

Nije nužno uvođenje zakonskih odredbi za jednokratnu uporabu (do prestanka izvanredne okolnosti), koji dovode do zadiranja u ugovorna prava i, posljedično, do diskriminacije raznih skupina potrošača', navode iz HUB-a.

Po njihovom mišljenju sporan je i način kako se definira ograničavanje kamatnih stopa, koji u potpunosti odudara od prakse EU.

'Rigidan i nelogično postavljen limit postaje kontraproduktivan. Umjesto da štiti stanovništvo on povećava rizike jer stavlja dio stanovništva izvan mogućnosti kreditiranja u bankovnom sustavu te prepušta ljude zelenašima', stoji u otvorenom pismu.

Uz ostalo, u HUB-u se slažu s idejom da se tzv. minusi, odnosno prekoračenja po tekućem računu trebaju smanjivati, ali smatra da je to pitanje financijske edukacije, a ne da se rješava zakonom.

Sve to, po mišljenju članica HUB-a ukazuje da su izmjene ZPK u ovom času suvišne, a kao potvrdu svog stava navode i analizu Hrvatske narodne banke u 'Informaciji o gospodarskim kretanjima'. Zaključak te analize glasi da bi te izmjene mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka, pa bi ukupan kumulativni učinak izmjena zakona mogao biti mnogostruko veći, što bi moglo utjecati i na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite te na njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje banaka.

Iz HUB-a Vladi stoga predlažu da imenuje 'koordinaciju regulatora i više ministarstava kako bi se na najstručniji način pozabavili rješavanjem identificiranih regulatornih nedostataka'.