Hrvatske banke u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile su čistu dobit od 2,14 milijardi kuna, što je gotovo 400 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani. Nema sumnje da su ekstra prihodi od kredita u švicarcima imali značajan utjecaj na odlično poslovanje, budući da je kreditna aktivnost banaka i dalje prilično niska
Kao i obično, u cijeloj priči vrhnje su pobrale vodeće banke. Dvije najveće, ZABA i PBZ, koje upravljaju imovinom od 167,7 milijardi kuna ostvarile su 1,23 milijarde kuna dobiti, što je 57,4 posto od ukupno ostvarene dobiti hrvatskog bankarskog sektora. Iz poslovnih izvješća vidljivo je da su bankama porasli kamatni prihodi, unatoč smanjenju kamatnih
stopa i blagoj stopi rasta kreditne aktivnosti. S druge strane, primjetan je osjetan pad kamatnih troškova, što znači da su banke znatno više smanjile kamate na depozite od kamata na kredite.
Zagrebačka banka u prvom polugodištu ove godine ostvarila je dobit nakon oporezivanja u iznosu od 726 milijuna kuna, što je 36,2 posto ili 193 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pritom su kamatni prihodi porasli za 3,82 posto (na 2,5 milijardi kuna), a troškovi kamata smanjili su se za čak 11,6 posto (na 1,08 milijardi kuna).
Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvih šest mjeseci poslovala je sa 501,3 milijuna kuna neto dobiti, što je povećanje od 158 milijuna kuna, ili 46,1 posto. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast kamatnih prihoda i smanjenje troškova kod PBZ-a je još veći nego kod Zagrebačke banke. PBZ je od kamata uprihodovao 1,77 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini rast od 4,9 posto. Istovremeno kamatni troškovi smanjeni za 13 posto na 654 milijuna kuna.
Sudeći po sve većoj marži na kamatama banke imaju dovoljno prostora da smanjenjem kamata 'žrtvama švicaraca' olakšaju muke.
