Zabrana slanja opomena mogla bi rezultirati bržim prinudnim naplatama, koje su uvijek skuplje za potrošače, rekacija je iz Hrvatske udruge banaka (HUB) na odluku Vlade da po hitnom postupku uvede zabranu naplaćivanja opomena neažurnim neplatišama, piše Poslovni dnevnik
U HUB-u procjenjuju kako Vladina odluka upravo s aspekta zaštite interesa potrošača nije konstruktivna.
'Slanje opomene prije prinudne naplate dobra je praksa u korist potrošača. Prve opomene imaju učinkovitost preko 80 posto', ističu u HUB-u, u kojem Vladi sugeriraju da kao efikasnije rješenje pristupe propisivanju limita troška opomene, tako da 'on bude samo realni trošak, a ne i zasebna novčana kazna'.
Osim u financijskom sektoru, opomene inače neće ubuduće moći naplaćivati niti teleoperateri, kao ni brojne javne tvrtke poput HEP-a i drugih komunalnih poduzeća, koji posežu za takvim instrumentom, piše Poslovni dnevnik.
Nadzor nad provedbom ove mjere imat će Državni inspektorat, a predviđaju se i sankcije za one koje naplate izdavanje opomene ili naplate izdavanje računa, koje će iznositi od 15 do 100 tisuća kuna za pravne osobe uz dodatnu kaznu za odgovorne osobe u tim tvrtkama koje odobre takav potez, od 10 do 15 tisuća kuna.
Cilj je, kažu, osigurati da potrošač plati samo ono što konzumira, a usluga slanja opomene nije obostrano ugovorena, te se dostatnom smatra zatezna kamata koju za kašnjenje u plaćanju podmiri dužnik.
Na upit hoće li se zabrana odnositi i na fiksnu naknadu za izdavanje računa koju je za plinske operatere u visini 20,64 kune s novim tarifnim sustavom odobrila HERA, u Vladi nisu mogli sa sigurnošću odgovoriti. Riječ je o naknadi koja je regulirana posebnim propisom, dodaju u Vladi uz napomenu da time štite građane izložene dodatnom teretu u krizi, no ne žele poslati i poruku da se račune ne treba uredno podmirivati.
