Dok se pšenica srozala na dno ljestvice popularnosti među hrvatskim ratarima, vrh preplavljuju industrijske kulture poput uljane repice, soje i suncokreta. No koje su ratarske kulture među hrvatskim farmerima ove sezone 'in', a što im je 'out'?
Pšenice je nikada manje, što potvrđuju i državne statistike. Sjetva je pala na razinu 1990. pa je pod ovom krušaricom 98.000 hektara, a rekorde obara uljana repica zasijana na čak 43.000 hektara, što je gotovo 54 posto više u usporedbi s prethodnom godinom.
'Posijano je najmanje pšenice zbog niske cijene. Poljoprivrednici su reagirali čisto ekonomski i shvatili kako im se to ne isplati. No, pojedinačno gledano, svatko ima svoju priču', govori za tportal predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.
Međutim od pšenice nisu odustali Baranjci. Ipak, oni sve manje siju uobičajenu merkantilnu, a okreću se durum pšenici namijenjenoj isključivo za proizvodnju tjestenine. Računica u poslu im je vrlo jednostavna - sigurno tržište i bolja cijena.
'Durum pšenica je apsolutni hit u Baranji. Definitivno ćemo ovu običnu, barem mi koji sada radimo durum, izbaciti iz plodoreda. Rodila je isto kao i merkantilna, a inače daje i do 20 posto manje prinose, ali je zato 40 posto skuplja', zadovoljno priznaje tportalu Petar Pranjić, predsjednik udruge Baranjska brazda.
Po hektaru su poželi i do sedam tona durum pšenice i time zasjenili Mađare i Slovake, čiji je prosječni prinos oko četiri tone. Ukupno će austrijskim otkupljivačima, jednom mlinu iz okolice Beča, predati oko 4000 tona.
'To je brdo zlata'
'Za nas je to kao brdo zlata', slikovit je Pranjić.
Rezultat je to ovogodišnje žetve s 500 hektara baranjskih oranica. Za novu sezonu planiraju povećanje za 200 novih hektara, a krajnji im je cilj pod durumom u Baranji imati 1000 hektara.
'Za razliku od obične pšenice, u sjetvu duruma uložio sam 500 kuna više po hektaru, a prinosi su gotovo isti. Ovo je tvrda pšenica i proces meljave radi se tvrdim valjcima. U Hrvatskoj to nitko ne radi, niti je tko za nju zainteresiran. Trenutno ju jedini sijemo za austrijske otkupljivače. Imamo brojne upite zainteresiranih iz Slavonije, ali su površine za sada limitirane jer pored nas za Austrijance rade i Mađari i Slovaci', kaže ovaj Baranjac.
Iako cijena nije poslovna tajna, farmeri se ovoga puta u računici izražavaju u postocima.
'Dobijemo 40 posto više od cijene koju na tržištu postiže obična pšenica. Mjere se kvaliteta, proteini, ali i caklavost zrna jer durum sliči riži, samo je žućkaste boje. Ne radi se o nekoj ekstra specijalnoj proizvodnji, nešto je malo više ulaganja, prihrane i zaštite od bolesti, a na kraju se dobije vrhunski proizvod koji možete prodati u pola noći', jasan je Pranjić, napominjući kako je u posao s durumom ušlo između 10 i 15 baranjskih OPG-ova.
Zadovoljno trljaju ruke
Ruke zadovoljno trljaju i oni koji su poželi pivarski ječam. Iza njih je odlična godina.
'Ječam je sigurniji. Imate kupca i sigurno plaćanje', zbraja prednosti ratar Dražen Tonkovac iz Čepina kraj Osijeka.
Njegova računica u odnosu na durum pšenicu obrnuto je proporcionalna, ali je krajnji rezultat isti.
'Kod ječma po hektaru ide oko 70 kilograma čistog dušika manje nego kod pšenice, što je i 700 kuna manje ulaganja. I dok se u slučaju pšenice traže proteini pa im zato treba dušik, ovdje je sve obrnuto. Ječam ima sigurnog kupca, PPK Nova Gradiška, dok s pšenicom svake godine bude neki problem. Cijena se bazira na cijeni pšenice, ali - ovisno o sorti - bude između pet i 20 posto veća', uspoređuje za tportal ovaj slavonski ratar koji obrađuje 330 hektara površina. Dok mu je pod ječmom 70 hektara, na ostatku sije šest drugih kultura radi održavanja plodoreda.
U posao s ječmom ušao je još prije desetak godina. I nije požalio.
'On dolazi 15 do 20 dana prije žetve pšenice. Plaća se po fakturi, tako da je već sve isplaćeno. Ova godina je k tome rekordna, a prinos se kreće između devet i deset tona po hektaru prve klase', zadovoljno će Tonkovac, dodajući kako se sve više njegovih kolega ratara okreće ovoj proizvodnji.
