'Iako smo ostvarili poboljšanje za jednu poziciju, nažalost i dalje smo pri samom dnu ljestvice konkurentnosti među 64 razvijenija svjetska gospodarstva, ali i na samom začelju među EU zemljama članicama. To znači da zapravo ne možemo govoriti o poboljšanju konkurentnosti a za svoju trenutnu poziciju ne možemo okriviti ni pandemiju Covid-19 s obzirom da su se sva svjetska gospodarstva tijekom 2020. u određenoj mjeri borila s posljedicama koronakrize', mišljenja je Tomić.

Ona smatra kako Hrvatska već jedno dulje vrijeme manje-više stagnira na  međunarodnim ljestvicama konkurentnosti.

'Bojim se da bez korjenitih strukturnih reformi još dugo nećemo napustiti ovo mjesto u kojem se trenutno nalazimo između Perua i Mongolije', ocijenila je Tomić.

Rezultati ovogodišnjeg IMD-ovog Godišnjaka konkurentnosti govore nam da je za poboljšanje pozicije na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno stvaranju poticajnog poslovnog okruženja koje će privući strane investicije potrebno mijenjati cjelokupni mindset – i u dijelu korporativnog upravljanja, ali prvenstveno u dijelu vođenja javnih politika.

'Država mora omogućiti stabilne i predvidljive politike koje podrazumijevaju učinkovito pravno okruženje, konkurentan porezni sustav, fleksibilno radno zakonodavstvo, jednostavnije i brže otvaranje poduzeća, ali i jednostavniju mogućnost zapošljavanja stranih radnika i zadržavanje talenata te omogućiti digitalizaciju u svim sektorima gospodarstva. Ovo su i preporuke koje Hrvatska udruga poslodavaca pokušava nametnuti već jedno dulje vrijeme, a što je posebno bilo izraženo tijekom procesa izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. I dalje vjerujemo kako je upravo ovo prilika da se naše gospodarstvo transformira i postane konkurentno na međunarodnoj razini a to neće biti moguće bez značajnih strukturnih reformi u javnom sektoru kao ni bez sustavnijeg poticanja investicija u privatnom sektoru koje jedine mogu povući gospodarstvo prema sredini EU', poručila je Tomić.