'U pretkrizno razbolje ušli smo s devastiranom ekonomskom i socijalnom strukturom, stalno smo imali velik deficit i vanjski dug. Do krize nismo ništa poduzeli da to počnemo mijenjati. Kad je došla svjetska kriza, bio je to okidač da se taj model počne urušavati. Na to nismo bili spremni, nismo slušali vanjska ni unutarnja upozorenja, nitko nije imao snage da počne išta primjenjivati. Na to nismo spremni ni sada. Sve što se zbivalo u zadnje vrijeme pokazuje da vjerujemo da bez, kako kaže premijerka Kosor, bolnih rezova možemo živjeti', kazao je guverner.

Opisujući tijek krize, Rohatinski je rekao da nam je u jednom trenutku prijetio moratorij na vanjske obaveze, prije svega one državne. 'Tada je HNB reagirao otpuštanjem jedne trećine raspoloživih deviznih sredstava, oko 5 milijardi eura, jer je alternativa bio MMF', otkriva Rohatinski dodajući da su i Vlada i on osobno mislili da nam MMF nije potreban.

Rohatinski kaže da bi opet učinio isto, ali misli da je to bila greška jer se nije postigao efekt. 'Nisu uslijedile strukturne reforme kojima se trebao smanjiti fiskalni deficit i usporiti pad ekonomije', tvrdi guverner. Drugim riječima, Vlada nije iskoristila pozitivan efekt, pa bi prema njegovom mišljenju za nas ipak bio bolji dolazak MMF-a.

Uvjerenje da će nas izlazak svijeta iz krize povući kao lokomotiva neće se ostvariti, kaže Rohatinski, niti će nam taj svijet to dopustiti. Upozorava da je naš suštinski problem bio i ostao kombinacija neodržive fiskalne pozicije zemlje i visokorastućeg duga.

Nema druge mogućnosti nego poticati izvoz, ne samo poticajnim mjerama, nego i uključivanjem svih potencijala. I drugo, držati restriktivnu politiku državne potrošnje od plaća nadalje, to je najveća stavka u hrvatskoj ekonomiji.'

Rohatinski je podsjetio da je prije godinu dana na istom mjestu ponudio 10 milijardi kuna za investicije. HNB je dvije milijarde prebacio bankama i HBOR-u, a iskorišteno je samo 700 milijuna kuna, što je ključni problem. Napravi li Vlada željeni zaokret, HNB će osigurati dodatnu likvidnost, održati kupovnu moć novca, ali i povećati zaštitu banaka od loših plasmana koji su već dosegli 10 posto svih kredita.

Guverner je rekao da će Hrvatskoj već ove godine trebati 45 milijardi kuna novih zaduženja, odnosno 15 posto BDP-a. BDP će pasti oko 1,9 posto, zaposlenost oko 5 posto, masa plaća 6 posto, a investicija za 11 posto u odnosu na 2009. godinu.

'Bitno je promijeniti fiskalnu poziciju, treba promijeniti strukturu, rast potrošnje u investicije, ali ne u krupnu infrastrukturu, nego u ono što se može prodati u svijetu', zaključio je Rohatinski.