Poprilično oštar govor Ursule von der Leyen uoči odlaska u Peking u travnju dao je naslutiti zaokret gospodarske politike EU-a prema Kini. Na tragu njezina apela gospodarstvenicima za smanjenjem gospodarske ovisnosti o Kini jučer je njemačka vlada po prvi put objavila svoju 'Strategiju za Kinu' – dokument na 40 stranica
Njemačka je jučer najavila da će raditi na smanjenju gospodarske ovisnosti o Kini u ključnim sektorima – medicini, litijevim baterijama i sirovinama za proizvodnju čipova. Dokument na 40 stranica naglašava kako Berlin mora smanjiti ovisnost o drugom najvećem gospodarstvu svijeta, uslijed sve glasnijih kritika Pekingu zbog kršenja ljudskih prava, ali i odnosa prema međunarodnom pravu.
Kina je naime najveći trgovinski partner Njemačke, ali i EU-a. 'Kina se promijenila. Kao rezultat toga, ali i njezinih političkih odluka, moramo promijeniti naš pristup prema njoj', piše u dokumentu koji je prihvaćen nakon višemjesečne rasprava unutar vladajuće semafor-koalicije.
Kako piše CNN, u dokumentu piše i da je Kina ključni partner u borbi protiv klimatskih promjena i pandemije, no da ona više gleda vlastite interese i na razne načine pokušava promijeniti međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu s posljedicama za globalnu sigurnost.
U dokumentu se naglašava i da najveće europsko gospodarstvo – Njemačka - želi zadržati trgovinske i investicijske veze s Kinom, istovremeno smanjujući ovisnosti u kritičnim sektorima diverzifikacijom svojih opskrbnih lanaca - cilj koji se naziva 'smanjenje rizika'.
Kancelar Scholz je na tragu toga na Twitteru napisao da njihov cilj nije odvojiti se od Pekinga, nego u budućnosti smanjiti ovisnost o njemu u kritičnim sektorima. U dokumentu se navodi i da je Njemačka previše ovisna o Kini na polju medicinske tehnologije i lijekova, kao i u sektoru informacijske tehnologije, poluvodiča te raznih metala i sirovina potrebnih za energetsku tranziciju.
'U ključnim područjima [Europska unija] ne smije postati ovisna o tehnologijama iz zemalja izvan EU-a koje ne dijele naše temeljne vrijednosti', navodi se u dokumentu. Dokument je opet iznova potvrdio i predanost njemačke vlade da prilagodi popis proizvoda koji podliježu strožoj kontroli izvoza, a koji se tiču cybersigurnosti i nadzora.
Vlada će pobrinuti i da se prekine s javnim financiranjem svih istraživačkih i razvojnih programa s Kinom u kojima je moguć odljev know-howa.
Kina je ključno tržište za nekoliko velikih njemačkih kompanija, uključujući Volkswagen i BMW, a vlada je rekla i da planira razgovarati s tvrtkama posebice izloženima Kini, s ciljem utvrđivanja stupnja rizika. Predstavnici njemačkih tvrtki koji posluju u Kini pozdravili su strategiju, ali su i ukazali i na neke potencijalne probleme.
'Mnoge njemačke tvrtke koje posluju u Kini već su same poduzele potrebne korake za smanjenjem rizika i smatraju da strategija potvrđuje njihov smjer', rekao je u petak za CNN Jens Hildebrandt, izvršni direktor sjevernokineskog ogranka Njemačke gospodarske komore.
Međutim, kako dodaje, neke njemačke tvrtke nadale su se da će strategija pružiti više prostora za suradnju umjesto da se fokusira samo na smanjenje rizika. Hildebrandt je također sugerirao da dokument nije dovoljno sveobuhvatan, rekavši da strategija ne nudi rješenje kojim bi Njemačka ipak mogla sudjelovati u kineskom gospodarskom rastu, a da ne postane pretjerano ovisna o toj zemlji.
Kina EU ne opskrbljuje samo sirovinama, već je i investicijsko žarište za mnoge europske tvrtke. Tako primjerice Bosch, Volkswagen i BMW imaju svoje proizvodne pogone u Kini, a shodno tome i brojne zaposlenike.