Biljana Borzan (SDP, S&D) istaknula je kako će zastupnici raspravljati i glasati o više izvješća u području zaštite potrošača, uz poseban osvrt na izvješće "Prema održivijem jedinstvenom tržištu za poduzeća i potrošače", čija je izvjestiteljica za socijaliste i demokrate. "Parlament će iznijeti mišljenje što Komisija treba promijeniti u postojećim zakonima kako bismo ojačali potrošačka prava, sačuvali okoliš i stvorili nova radna mjesta." Cilj izvješća je zabraniti ugrađene kvarove proizvoda kroz Direktivu o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

"Prema istraživanjima u Francuskoj, 90 posto njihovih građana vjeruje da se uređaje izrađuje na način da se programiramo pokvare nakon određenog vremena. Prema podacima Komisije, uređaji se kvare najčešće u drugoj, trećoj godini od kupnje, otprilike kad jamstva ističu", dodaje zastupnica.

Zastupnici pozivaju Komisiju da potrošačima osigura i pravo na popravak: „Potrošači daju prednost popravku uređaja, a ne kupovini novog, te im se to treba i omogućiti, tako da popravak bude cjenovno prihvatljiv. Želimo potaknuti otvaranje servisa za popravak i otvaranje radnih mjesta, trenutna praksa potrošača kupi – koristi - baci to ne podržava“, poručila je.

Kada je riječ o izvješću o sigurnosti proizvoda, zastupnica naglašava da se Parlament bori za to da sigurnost proizvoda bude jednaka bez obzira kupuju li se na EU tržištu proizvodi koji su proizvedeni u Uniji ili izvan nje, dodavši da su europski proizvođači i trgovci u lošijem položaju jer se pridržavaju strogih pravila, a to često nije slučaj za proizvođače izvan Unije, a koji plasiraju robu na europsko tržište.

Borzan se osvrnula i na nova pravila o kolektivnim tužbama o kojima će se glasati idućega tjedna, što će dodatno ojačati potrošače: 'Potrošači koji trpe isti problem moći će se udružiti prekogranično i kolektivno tražiti odštetu', dodavši da za proizvode vrlo niskih cijena pojedinci neće dobivati odštete zbog niske pojedinačne vrijednosti, nego će se sredstva kolektivno uplaćivati u fondove za zaštitu potrošača, što smatra dobrom praksom.

Zaključno, zastupnica je novu Komisijinu strategiju za potrošače ocijenila pozitivnom, no da puno posla predstoji pred institucijama da ona i zaživi: 'Predložene mjere se ne smiju smatrati troškom nego ulaganjem u budućnost, donositelji odluka trebaju imati sluha za sve promjene koje nas čekaju', zaključila je.

Karlo Ressler (HDZ, EPP) najprije se osvrnuo na novo istraživanje EU-a u kojem građani gotovo podjednako navode nesigurnost i nadu kao ključno raspoloženje kada je riječ o pandemiji koronavirusa, i naveo da je u kontekstu krize posve jasno da je "nužno brzo postići dogovor o višegodišnjem proračunu Unije kako bi svi krajnji korisnici, u svim državama članicama, što prije počeli koristiti sredstva na raspolaganju za oporavak", posebice s obzirom da, prema istraživanju, 60% hrvatskih građana smatra da bi Unija trebala raspolagati većim financijskim sredstvima kako bi prevladala posljedice krize.

U kontekstu Mađarsko-poljskog protivljenja usvajanju dugoročnog proračuna zbog uvjetovanja poštivanja vladavine prava s korištenjem EU novca, zastupnik vjeruje da će "prevladati ozbiljnost i razumijevanje te će se uskoro postići dogovor unutar Vijeća, osobito jer su i te dvije zemlje velike korisnice EU fondova te im je itekako u interesu početi koristiti sredstva.“

Kao izvjestitelj u sjeni EPP-a za proračun Unije za 2021. godinu naveo je da se prijedlogom proračuna planiraju velike investicije u sve države članice, što će omogućiti osnaživanje i hvatanje koraka s najrazvijenijim državama kroz kohezijsku politiku, uz smanjenje gospodarskih i društvenih razlika te nepovoljnih demografskih trendova.

Kada je riječ o pomoći Hrvatskoj, dodao je i da bi sljedećeg tjedna Parlament u punom sazivu trebao odobriti isplatu 823 milijuna eura pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a za osam članica. Od toga je 683,7 milijuna eura namijenjeno Hrvatskoj za saniranje posljedica razornog potresa. Predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura već je isplaćen, ostatak slijedi. Hrvatskoj je također odobreno 8,5 milijuna eura predujma za rješavanje javnozdravstvenih posljedica koje je izazvao virus COVID-19.

Na dnevnom redu plenarne sjednice koja će se održati od 23. do 26. studenog je i tema nove industrijske strategije EU-a, slobode medija i zaštite novinara, te rasprava o posljedicama koronakrize na vanjsku politiku i na schengenski sustav. Očekuje se da će zastupnici osuditi odluku poljskog Ustavnog suda kojom se uvodi gotovo potpuna zabrana pobačaja te da će pozvati članice koje to još nisu učinile neka ratificiraju Istanbulsku konvenciju. Osvrnut će se i na najavljene teme kojima bi se na summitu u prosincu trebali baviti šefovi država i vlada EU-a: od proizvodnje i dostupnosti cjepiva protiv virusa COVID-19, preko klimatskih ciljeva, do borbe protiv terorizma.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.