Pandemija Covida-19 pokazala je da Europska unija hitno treba ambiciozan program koji će omogućiti da europski zdravstveni sustavi budu spremni na buduće zdravstvene prijetnje te da EU ostane najzdravije područje svijeta, suglasni su zastupnici u Europskom parlamentu. To ne bi bilo moguće, smatraju, ako se proračun programa smanji na 1,7 milijardi eura, kako predlažu države članice.

U najnovijem kompromisu o dugoročnom proračunu EU-a zastupnicama je pošlo za rukom uvjeriti zemlje članice da utrostruče proračun za taj program na 5,1 milijardu eura.

'Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 razotkrila je upotrebu za dobro osmišljenim i adekvatno financiranim zdravstvenim instrumentima. Usto, općenito nam treba više inovacija i ulaganje u zdravlje. Od presudne je važnosti bilo povećanje proračuna programa 'EU za zdravlje' s 1,7 milijardi na 5,1 milijardu eura kako bismo se mogli nositi s budućim pandemijama i zdravstvenim prijetnjama te kako bi naši zdravstveni sustavi postali otporniji', komentirao je nakon glasanja izvjestitelj Christian-Silviu Buşoi, eurozastupnik iz Rumunjske iz redova Europske pučke stranke (EPP).

Tijekom koronakrize otkrivene su naime brojne slabosti nacionalnih zdravstvenih sustava, među ostalim njihova ovisnost o opskrbi lijekovima, medicinskim proizvodima i osobnom zaštitnom opremom iz zemalja izvan EU-a. Zbog toga bi cilj programa trebao biti razvoj europskog sustava praćenja, izvještavanja i prijave nestašice lijekova, medicinskih proizvoda, cjepiva i dijagnostičkih alata. Na taj bi se način izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta te osigurala veća dostupnost i niže cijene tih proizvoda, uz istovremeno ograničavanje ovisnosti njihovih lanaca opskrbe o trećim zemljama.

Kako bi se ostvarili ciljevi programa, u izvješću se predlaže da se veći naglasak stavi na prevenciju bolesti uklanjanjem faktora rizika za zdravlje, kao što su štetno uživanje alkohola i duhana, te na otpornije zdravstvene sustave i digitaliziranu zdravstvenu skrb uspostavom i primjenom europskog evidencijskog sustava e-zdravlja.

Program EU4Health (EU za zdravlje) trebao bi bolje pripremiti Uniju na velike prekogranične zdravstvene prijetnje te povećati otpornost zdravstvenih sustava. To će omogućiti učinkovitiju reakciju na buduće epidemije, ali i na dugoročne probleme kao što su starenje stanovništva i zdravstvena nejednakost.

Osim toga, zastupnici radi bolje pripravnosti na zdravstvene krize žele ojačati suradnju na razini EU-a i zbog toga podupiru stvaranje europskog mehanizma za odgovor u području zdravlja. Traže i da se uspostavi komunikacijski portal za javnost koji će služiti za razmjenu provjerenih informacija, slanje upozorenja europskim građanima i suzbijanje dezinformacija. Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskoj agenciji za lijekove (EMA) trebalo bi proširiti mandat.

Zastupnici žele ojačati i Unijinu borbu protiv raka u sinergiji s europskim planom za borbu protiv raka.

Upravo o 'Podržavanju istraživanja o raku - novoj misiji o raku unutar Horizon Europe (Obzor Europa) - razgovaralo se na sjednici Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA), na kojoj je uz znanstvenike sudjelovao hrvatski eurozastupnik doc.dr.sc. Tomislav Sokol iz kluba europskih pučana. Istaknuto je kako je istraživanje ključni element za jačanje prevencije, dijagnoze, liječenja i inovacija u borbi protiv raka.

'Znanstvenici su se složili s mojim prijedlozima da je potrebno žurno smanjiti nejednakosti u dostupnosti financiranja iz programa Obzor te da bi stvaranje europske mreže centara izvrsnosti za liječenje teških i rijetkih karcinoma bila iznimna europska dodana vrijednost za znanstvenike i pacijente. To su inicijative za koje se snažno zalažem u Parlamentu, a mogu se ostvariti sinergijom svih dostupnih sredstava, s posebnim naglaskom na koheziju te novi program 'EU za zdravlje' (EU4Health, op.a.)', istaknuo je Sokol.

U okviru programa Obzor 2020., kako je naveo, približno 1400 projekata s ciljem istraživanja raka dobilo je financiranje od oko dvije milijarde eura ili oko 300 milijuna eura godišnje.

'Financiranje od strane Europske unije predstavljalo je manje od 10 posto ukupne javne potrošnje na istraživanje raka. Iako europska sredstva zasigurno omogućuju smanjenje razlika i poboljšanje liječenja raka, razlike u ukupnoj potrošnji za istraživanje i razvoj država članica i dalje su vidljive. Na svima nama je povećati mogućnosti i sredstva za više istraživanja, a time se upravo bavim svojim radom u Posebnom odboru za borbu protiv raka', zaključio je hrvatski europarlamentarac Sokol.

Europski parlament spreman je za početak pregovora s državama članicama kako bi se novi program 'EU za zdravlje' mogao početi provoditi već početkom 2021. godine.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.