Kako se polako bliži datum do kojeg bi Velika Britanija trebala napustiti Europsku uniju (29. ožujka 2019.), na stol izlazi sve veći broj potencijalnih problema koji bi se morali riješiti u međuvremenu kako bi se zadržao barem nekakav kontinuitet odnosa između Britanije i EU-a te stabilnost u politici i ekonomiji koji proizlaze iz njih. Ovih dana tako se pojavilo pitanje potencijalno upitne situacije oko financijskih ugovora vrijednih desetke bilijuna dolara.

Njemački regulator za nadzor financijskih usluga BaFin (Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht) pozvao je birokrate u Bruxellesu da hitno počnu rješavati problem s takozvanim financijskim izvedenicama, posebnim instrumentima na financijskom tržištu kojima trguju banke i investitori, a čija je vrijednost enormna.

Financijske izvedenice su kompleksni ugovori koji se vežu uz razne pokazatelje na financijskom tržištu, od kamatnih stopa, preko burzovnih indeksa, do cijena roba i još mnogo varijabli. Međusobnom trgovinom, ili sklapanjem takvih ugovora, banke i drugi igrači na financijskom tržištu mogu potencijalno zaraditi vrlo mnogo, ali i izgubiti vrlo mnogo novca.

Karakteristika tih ugovora je da se nominalno mogu sklapati na vrlo visoke iznose, no jednako tako ih opisuje činjenica da su često komplicirani i nestandardizirani. Upravo njihova kompleksnost je ležala iza znatnog dijela rizika koji se stvorio tijekom financijske krize prije deset godina. Zbog enormnih iznosa na koje su glasili i zbog složenih odnosa među financijskim institucijama nitko nije mogao predvidjeti kako bi kolaps pojedine velike banke koja je sklapala ili držala takve izvedenice mogao utjecati na ostatak financijskog sustava i koliko daleko bi pad takvih domina mogao dospjeti.

Tržište izvedenica i nered koji je vladao na njemu tako su dijelom postali krivci za financijsku krizu, a ne uredi li se ubrzo situacija između Velike Britanije i EU-a na tom području, potencijal za nove probleme zbog Brexita svakako postoji. Od velike krize do danas tržište izvedenica je ponešto uređeno i nered, barem na prvi pogled, više nije tako velik. Među ostalim, djelomično je dorađen sustav koji bilježi vlasništvo i kupoprodaju takvih instrumenata, tzv. prijeboj i namiru. Riječ je o tvrtkama koje su zadužene za kontroliranje legalnosti kupoprodaje izvedenica i koje vrše usluge vezane uz takve transakcije, a igrom slučaja nesrazmjeran udio njih nalazi se baš u Londonu, koji na svjetskom financijskom tržištu predstavlja svojevrsni centar upravo za ove kompleksne financijske instrumente. Velik dio banaka iz EU-a kupoprodaju izvedenica obavlja upravo preko londonskog tržišta.

Središnja banka Engleske već mjesecima upozorava da bi, ne urede li se pravni odnosi, svi ti ugovori mogli završiti 'u zraku'. Procjene nominalne vrijednosti koju pokrivaju spomenute financijske izvedenice penju se i iznad 100 bilijuna dolara (dakle 100.000 milijardi dolara). Njemački regulatori ovih dana stoga su se pridružili engleskim kolegama u pozivu Bruxellesu da se pozabavi tim pitanjem kako bi se izbjegao kaos nakon Brexita.

Europska komisija zasad se čvrsto drži uvjerenja da je to problem koji bi banke i financijske kompanije morale riješiti između sebe, čak i ako se postigne neki širi sporazum između Velike Britanije i EU-a. Komisija je zasad zanemarivala glasna upozorenja europskih, američkih i azijskih banaka da je to nemoguće, a neki procjenjuju da bi lančana reakcija zbog raskinutih ugovora mogla dovesti i do globalnog financijskog šoka.

Predsjednik njemačkog regulatora Felix Hufeld krajem kolovoza je za Bloomberg izjavio da sama financijska industrija ne može riješiti problem. 'Nemoguće je taj problem riješiti tako da se uključi samo jedna zainteresirana strana, bilo da je to (financijska, op.a.) industrija, bilo pojedini regulatori', kazao je Hufeld. 'Radije bih da postoji regulatorno ili pravno rješenje da se riješi problem', dodao je.

Prema nekim analizama, postoje razne verzije mogućih ishoda do kojih bi moglo doći nakon Brexita, a među njima je i procjena da će posao koji sad obavljaju britanske tvrtke i tamošnji regulatori prijeći u ruke regulatora pojedinih država. Središnja banka Engleske zasad je sa svoje strane osigurala to da će europske banke moći i dalje poslovati u londonskom financijskom središtu, odnosno da će spomenuti ugovori i instrumenti vrijediti i nakon Brexita, no sličan potez s europske strane još se očekuje.

BaFin i engleska središnja banka sada dijele istu poziciju u odnosima s Bruxellesom, a neki procjenjuju da je to znak da Njemačka počinje nametati svoju volju kako se bliži ključan datum izlaska Britanije iz članstva EU-a. Drugi europski nacionalni financijski regulatori još nisu javno reagirali na potencijalni problem te nisu poznati njihovi stavovi. Teški i mukotrpni pregovori između Britanije i EU-a pokazuju da 'razvod', kao što se i očekivalo, neće biti jednostavan. No iskustvo krize, čijem se početku upravo ovih dana navršava deseta godišnjica, podsjeća nas da financijski odnosi daleko dosežu. Kihnu li europske banke, svi ćemo se prehladiti.