Revidirane brojke objavljene u utorak pokazale su da je britanska ekonomija u prvom tromjesečju imala svoj najveći kvartalni pad u više od četrdeset godina. Bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se u prva tri mjeseca za 2,2 posto u odnosu na posljednji kvartal 2019., objavio je britanski statistički ured. Tako snažan pad posljednji put zabilježen je u ljeto 1979., usred druge globalne naftne krize i nakon niza štrajkova koji su kao posljedicu imali smanjenu potrošnju u Britaniji i na vlast u konačnici doveli Margaret Thatcher.

Dodatnu perspektivu o ozbiljnosti aktualne gospodarske krize u bivšoj članici Europske unije pruža podatak da je pad iz prvog tromjesečja trostruko viši nego negativan trend zabilježen tijekom cijele krize 2008.-2009., kao i da su karantenske mjere zbog pandemije u Britaniji uvedene tek u drugom dijelu ožujka. Aktualna mjesečna procjena za travanj ukazuje na to da se još lošiji rezultat može očekivati iz drugog tromjesečja. Britanski Ured za nacionalnu statistiku procijenio je pad ekonomije u travnju na čak 20,4 posto, što je najveći mjesečni pad otkad se vode podaci.

Za pad u prvom tromjesečju ključan je bio uslužni sektor koji čini oko tri četvrtine britanske ekonomije i čija je aktivnost smanjena za 2,3 posto. Proizvodnja je smanjena za 1,5 posto, a građevina za 1,7 posto, napomenuli su britanski statističari. U Britaniji, šestoj svjetskoj ekonomiji po veličini, nadaju se da će potaknuti oporavak i državnim ulaganjima. Premijer Boris Johnson obećao je investicije u infrastrukturu i škole, javlja BBC.

Johnsonova najava da će vlada iz korijena promijeniti sustav državnog planiranja kako bi se ubrzala ulaganja u infrastrukturu vrijedna pet milijardi funti (cca 42 milijarde kuna po sadašnjem tečaju) naišla je na kritiku kako se radi o beznačajnom iznosu. Prema nekim procjenama, samo gubici koje će imali obrtnici i male tvrtke iznosit će blizu 70 milijardi funti, dok ukupna javna potrošnja seže i do bilijun funti, što znači da će država morati potrošiti bitno više želi li potaknuti ekonomski rast.

Ostvare li se predviđanja nekih ekonomista, to možda čak neće biti ni toliko nužno. Andy Haldane, ekonomist britanske središnje banke, u utorak je izjavio da će oporavak u Velikoj Britaniji i svijetu doći brže nego što se očekuje. On smatra da će oporavak ekonomije biti u obliku slova 'V', što znači da iza snažnog pada dolazi i snažan rast aktivnosti.

Haldane misli da se britanska ekonomija nakon kraha u travnju zasad solidno oporavlja zbog snažne potrošnje i činjenice da mnogi rade od kuće te toga što mnogima 80 posto plaće dolazi iz proračuna zahvaljujući državnim mjerama. Trajanje te mjere istječe u kolovozu i Haldane kaže da će se tada jasnije vidjeti hoće li biti trajnijeg rasta nezaposlenosti.

Bank of England u lipnju je objavila svoju procjenu da će u drugom kvartalu britanski BDP biti 20 posto niži u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. Brojka je visoka, no niža je od 27 posto, na koliko su pad u britanskoj središnjoj banci procjenjivali mjesec ranije.

Optimizam iz Britanije ne dijele u Njemačkoj. Tamošnja krovna poduzetnička komora DIHK (Deutscher Industrie- und Handelskammertag) u utorak je objavila da se u Njemačkoj ne očekuje 'V' oblik oporavka. Anketa među 8500 kompanija pokazala je da dvije trećine njih očekuje povratak na staro tek iduće godine, a komora predviđa da će njemačka ekonomija ove godine imati pad od 10 posto.

Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW, Deutsches Institut für Wirtschaftsforschung) u utorak je objavio svoju procjenu da je njemačka privreda u drugom kvartalu zabilježila pad od 12 posto u odnosu na prvo tromjesečje.

Francuska središnja banka još je početkom lipnja predvidjela pad francuske ekonomije od oko 10 posto za ovu godinu i povratak na staro tek sredinom 2022. Talijanski statističari su pak prije mjesec dana procjenjivali da će se tamošnja ekonomija ove godine srozati za 8,3 posto. Sve ove brojke još će se dodatno, vjerojatno i bitnije, revidirati u idućim tjednima, kako postanu jasnije posljedice pandemije i mjera koje su uvedene kako bi se ona suzbila.

Spomenuti loši rezultati britanske i drugih ekonomija imat će i svoje šire posljedice izvan pojedinih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj. Broj britanskih turista, primjerice, rastao je posljednjih godina i lani su oni bili na šestom mjestu po broju dolazaka u Hrvatsku i sedmom po broju ostvarenih noćenja, što im daje oko pet posto udjela među svim inozemnim gostima. Vrijednost prošlogodišnjeg izvoza robe iz Hrvatske u Ujedinjenu Kraljevinu bila je oko 240 milijuna eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Mada to predstavlja tek 1,5 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza, u kriznim trenucima, u kojima su i hrvatskom gospodarstvu nužni svi mogući prihodi, svaki euro iz izvoza je dobrodošao.

Prema izračunima Međunarodnog monetarnog fonda, Velika Britanija se nalazi na šestom mjestu liste najvećih svjetskih ekonomija. S lanjskim bruto domaćim proizvodom (BDP) od 2,74 bilijuna dolara, smjestila se između Indije (2,94 bilijuna) i Francuske (2,71 bilijun). Njemačka, najjače europsko gospodarstvo, lani je imala BDP od 3,86 bilijuna dolara. S obzirom na različite efekte koje pandemija ostavlja na pojedina gospodarstva, ne bi bilo neobično da se svjetski poredak do kraja ove godine, barem među gospodarstvima koja ne dijeli velika razlika, dosta promijeni. Maleni nevidljivi virus tako će prouzročiti goleme promjene.