Ovo je epilog višetjednog pravnog obračuna između povjerenika predstečajne nagodbe Matea Puljića s jedne i Debeljakova brodogradilišta s druge strane: i jedni i drugi zatrpali su sud opširnim dopisima kojima tvrde da su u pravu, no sud je stao na Puljićevu stranu.

U osnovi, on tvrdi da je Brodosplit nakon zahtjeva za pokretanje predstečajnog postupka obavljao više nepotrebnih plaćanja nizu vanjskih suradnika, prije svega odvjetničkim tvrtkama, u iznosu od nekoliko stotina tisuća kuna, a da istovremeno nije plaćao zakonom propisane obaveze, pije svega davanja državi.

Posebno neugodna optužba jest da je od njega bio sakriven dio dokumentacije, između ostalog upravo oko plaćanja odvjetničkog društva koje prima preko 150.000 kuna mjesečno. Među prijavljenim troškovima bio je i onaj privatne tvrtke navodno angažirane za vođenje projekta jedne novogradnje - broda koji je u stvarnosti dovršen i odavno plovi sjevernim morima.

Debeljak je odgovorio da su ovi troškovi nužni za normalno funkcioniranje škvera, pogotovo kada se radi o pravnom zastupanju, nakon što je vlastitu pravnu službu ovo brodogradilište gotovo u potpunosti rasformiralo jer je bila 'skupa i neučinkovita'. Za druge optužbe mahom je odgovorio da se radilo o 'omaškama'.

U opsežnom obrazloženju sud je ipak dao za pravo povjereniku Puljiću, premda je priznao da 'sporni mjesečni troškovi i izvršena plaćanja ne predstavljaju toliko značajan udio u troškovima mjesečnog poslovanja dužnika', a koji iznose nešto više od 15 milijuna kuna mjesečno. Zakon je svejedno prekršen, smatra sud.

Debeljakovoj tvrtki ostavljen je rok od dva tjedna za žalbu, nakon koje bi o njoj trebao odlučiti Visoki trgovački sud u roku od dva mjeseca. Prije službenog otvaranja stečaja svakako bi se moralo održati jedno ročište na kojemu bi se utvrdilo jesu li ispunjeni uvjeti za to. Ako Debeljak do tada uplati pedesetak milijuna kuna potrebnih za barem privremenu deblokadu računa, otvara mu se mogućnost pokretanja kompletne procedure ispočetka - dakle podnošenja zahtjeva za otvaranje predstečajne nagodbe.

Ukupna dugovanja splitskog škvera, dakako, višestruko su veća: po posljednjim informacijama, radi se o čak 5,5 milijardi kuna. Republika Hrvatska prijavila je da joj škver duguje više od milijardu kuna na ime protestiranih državnih jamstava, duga prema Carinskoj upravi, PDV-a i slično, a u tom iznosu nalazi se i čak 773 milijuna kuna tražbina Ministarstva gospodarstva povezanih sa starim sudskim parnicama i državnim doprinosima sanaciji škvera uoči privatizacije. Među vjerovnicima se nalazi i niz povezanih tvrtki u vlasništvu Tomislava Debeljaka, pa i Debeljak osobno, koji traži 417 milijuna kuna na ime jamstva za nepodmireni Brodosplitov kredit.