Butković, koji je sudjelovao na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo - prometna budućnost Hrvatske", podsjetio je da je u kolovozu prošle godine usvojena Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske, koja predstavlja temeljni dokument o tome "kakav promet želimo", kao i osnovu za povlačenje sredstava iz europskih fondova.

"Ciljevi do 2030. godine su da promet bude održiv i profitabilan, siguran, da bude pokretač gospodarskog razvoja, kao i u službi integracijskih procesa, kada je riječ i o koridorima, kao i integraciji Hrvatske u EU", rekao je Butković.

Gledano po pojedinim sektorima, Butković je kazao da je željeznički sektor najveći izazov, da će morati proći "trnovit put kako bi stao na noge", te da će njegovo restrukturiranje biti veći izazov od cestovnog. Najavio je da će do kraja 2018. pripremiti pismo sektorske politike te vidjeti što se sve mora napraviti, a uz to treba pronaći i strateškog partnera za HŽ Cargo.

Za održivost i konkurentnost sektora ključno je ulaganje u infrastrukturu, a kao ključan projekt je naveo nizinsku prugu Zagreb-Rijeka, kazavši kako je konačno sazrijelo vrijeme da se donese politička odluka da se ona mora graditi, te kako moramo uvjeriti Europsku komisiju da je to iza Pelješkog mosta nacionalni projekt broj jedan.

Kao jedan od najvećih izazova u sektoru zračnog prometa Butković je označio nacionalnu aviokompaniju Croatia Airlines, koja je prošla fazu restrukturiranja, a po njegovim riječima, nakon tog procesa jedini je izlaz pronalazak strateškog partnera.

Kazao je da je namjera da Vlada i ministarstvo u suradnji s upravom ove godine krenu u taj proces, budući da je pronalazak strateškog partnera za CA jedna od mjera u Nacionalnom programu reformi.

Butković je zračni promet označio kao "najlakši i najčišći", iznijevši podatak da je u prvom tromjesečju 2018. na godišnjoj razini ostvaren povećanje putničkog prometa od 20 posto. Pritom je napomenuo da su pozitivne brojke rezultat rada i izgradnje infrastrukture, odnosno zračnih luka.

Podsjetio je na plan financijskog i poslovnog restrukturiranja cestovnog sektora, kazavši kako je ušteđeno više od 50 milijuna eura samo na kamatama. Pritom bi većina duga bila otplaćena do 2033. godine, čemu na ruku ide povećanje prometa i prihoda na autocestama, a do 27. svibnja ove godine broj vozila na godišnjoj razini je porastao oko šest posto, dok su prihodi skočili 8,4 posto.

U budućnosti je predviđena daljnja optimizacija poslovnih procesa te smanjenje broja zaposlenih, a samo je prošle godine svojom voljom iz sustava otišlo više od 200 ljudi. Velik izazov predstavlja i novi sustav naplate cestarine, koji bi trebao biti definiran krajem ove i početkom iduće godine, a izbor konzultanta je u tijeku, rekao je Butković.

Od projekata, ključan je Pelješki most, čija bi izgradnja trebala početi vrlo brzo, a po informacijama kojima Butković raspolaže, izvođač obavlja intenzivne pripreme. Kao jedan od najvećih prometnih problema istaknuo je činjenicu da dnevno kroz Podstranu do Omiša prođe 55 tisuća vozila, tako da je ove godine predviđeno raspisivanje natječaja za prvu dionicu brze ceste Split-Omiš, i to nakon Pelješkog mosta predstavlja "udarni projekt".

Što se tiče sektora pomorstva, kazao je da se trenutno provodi reforma zakonodavnog okvira, a predstoji niz zakona koji bi trebali olakšati situaciju u pomorstvu te povećati konkurentnost hrvatskih luka. Tu je naveo zakonske izmjene koje bi trebale osuvremeniti funkcioniranje lučkih kapetanija, dok je zakon o pomorskom dobru i morskim lukama istaknuo kao najveći izazov ministarstva, koji će uskoro u javnu raspravu i koji bi trebao donijeti znatne optimizacije u sektoru.