Rezultati sugeriraju to da hrvatski korporativni sektor karakteriziraju negativni trendovi. Prosječna proizvodnost i ukupna faktorska proizvodnost hrvatskih kompanija s vremenom se smanjuju, ponajviše zahvaljujući dugotrajnoj recesiji, dok se povećava jedinični trošak rada.

'Intenzitet tržišnih sila mjeren stopama ulaska i izlaska poduzeća s tržišta u Hrvatskoj značajno je umanjen', istaknuo je Bruno Škrinjarić, jedan od autora istraživanja na kojem su radili i Vedran Rechter te Edo Rajh.

Velika poduzeća te poduzeća izvoznici ostvarili su tijekom godina povećanje proizvodnosti rada i ukupne proizvodnosti, a kod izvoznika je prisutan i trend smanjenja jediničnih troškova rada.

U zaključku istraživanja navodi se da su slaba tržišna dinamika i nepovoljni trendovi u proizvodnosti rada posljedica neprovođenja strukturnih reformi. Kako bi se trendovi preokrenuli, potrebno je uložiti puno truda u poboljšanje poslovne klime, učinkovitost pravosuđa, javne i lokalne samouprave te modernizaciju obrazovnog sustava.

Nakon prezentacije održan je okrugli stol na kojem su rezultate istraživanja prokomentirali Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, i Danijela Jozić, glavna urednica tportala.

Tica je ustvrdio da se gospodarstvo već dug niz godina muči s niskom proizvodnošću, a unatoč raznim reformama, sve je ostalo isto.

'Taj fenomen traje već 30, 40 godina. Brzo smo se mijenjali, a sve je ostalo isto', rekao je.

Antonić je istaknuo kako država ima krovnu ulogu u stvaranju mjera za poticanje gospodarstva. S druge strane država ne može promijeniti pristup poslu i tržišnoj orijentaciji poduzetnika.

'Rast od tri posto BDP-a u 2016. rezultat je rasta izvoza malih i srednjih poduzetnika. 'Zločesti' novinari nam zamjeraju stvari poput slabe apsorpcije fondova EU-a. Raspisujemo natječaje koji pomažu u internacionalizaciji poslovanja i mijenjamo zakonodavni okvir. To su mjere koje utječu na konkurentnost', rekao je Antonić.

Jozić misli da se hrvatski poduzetnici uglavnom boje preuzeti rizik.

'Od osamostaljenja je prošlo 26 godina. Imamo nove generacije. Zašto nisu više poduzetne? Kada razgovaramo s poduzetnicima, oni se boje, a boje se i pohvaliti dobrim poslovnim rezultatima', rekla je i upitala Antonića zbog čega su naši poduzetnici toliko uplašeni.

'Dio problema je u postsocijalističkom mentalitetu. Znam puno poduzetnika koji se žele pohvaliti. Što se inspekcija tiče, primjerice u turizmu, ove godine je već bilo puno manje kazni, a puno više opomena. Stvari treba mijenjati', odgovorio je.

Prema Jozić, poduzetnici su uplašeni i zbog nestalnog pravnog okvira i činjenice da ne mogu biti sigurni u fer uvjete.

'Postojanje interesnih skupina i monopola natjera vas da mislite vlada li Vlada. Tu su i velika opterećenja i parafiskalni nameti te se poduzetnicima čini da sve što rade - rade loše', rekla je.

Dala je i primjer poduzetnice koja je zbog dvadesetak kuna viška u blagajni morala platiti kaznu od 32.000 kuna i upitala se kakva se time poruka šalje poduzetnicima?

'Najurio bih takvog inspektora, ali ne mogu. Smanjujemo raznorazna opterećenja i nadam se da će tržište što prije živnuti', odgovorio je državni tajnik i dodao kako najprije treba riješiti kratkoročne probleme, poput manjka radne snage:

'Znam tvrtke, poput Boxmarka, koje bi sada zaposlile 500 ljudi, a ljudi nema.'

Tica je dodao kako, kad bi se tržište rada u Hrvatskoj posve liberaliziralo, ne bi došlo puno ljudi koji bi ostali raditi:

'Zašto bi netko prevalio put od tisuću kilometara i onda ostao u Zagrebu, a ne bi otišao do Beča. Sada imamo jako nisku stopu zaposlenosti i ulazimo u novi ciklus rasta, kakav još nikad nismo vidjeli – imamo stabilne cijene i morat ćemo nalaziti instrumente za sprečavanje pregrijavanja gospodarstva', rekao je.

Jozić je rekla kako se u Hrvatskoj sve svodi na ideološka pitanja i priče iz prošlosti kojima se hrani javnost:

'Treba se baviti pravim temama. Mediji moraju biti jako pažljivi, a vrlo malo spominju se financijska pismenost, obrazovanje i njegova važnost. Trudimo se isticati poduzetničke priče, educiramo i kroz poduzetničke promašaje. U medijskom prostoru problem su kapitalni projekti - o LNG-u se piše 15 godina, godinama se piše što će biti s Inom - a pitanje je što mi kao gospodarstvo imamo od takvih projekata. Trebamo poticati kreativnost, a ne hraniti javnost velikim projektima.' 

Tica je zaključio da je Hrvatska u početnoj fazi kapitalizma, koja je personalizirana, što je ilustrirao primjerom Hrvatskog nogometnog saveza. Ta personalizacija je štetna za razvoj i ekonomiju jer se izazivaju štetne emocije.