'Pozitivno je što se Vlada okrenula prema gospodarstvu, nastojeći obuhvatnijom poreznom reformom te mjerama parafiskalnog i administrativnog rasterećenja olakšati poslovanje gospodarstvenika s usmjerenošću na veće uvažavanje potreba malih i srednjih poduzetnika', kazao je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući prvih godinu dana rada Vlade.

Izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima fiskalne konsolidacije, koja putem smanjenja deficita i duga zemlje utire put poboljšanju kreditnog rejtinga zemlje, a pohvalio je i spremnost Vlade da pravodobno djeluje u sprječavanju aktivacije rizika u gospodarstvu, kao što to čini u slučaju Agrokora.

No, Burilović napominje da bi Vlada s većim entuzijazmom trebala pristupiti provedbi zacrtanih neophodnih promjena i reformi, upozoravajući da gubi fokus s potrebe poticanja izvoznih aktivnosti, što rezultira kašnjenjem ili ograničenom provedbom dijela mjera i aktivnosti zacrtanih u Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu.

'Vlada bi trebala nastaviti s osiguravanjem bolje poslovne klime putem daljnjeg poreznog i neporeznog rasterećenja, ubrzanje provedbe potrebnih reformi uz jačanje institucija i administrativnih kapaciteta te nužne strukturne reforme', ističe prvi čovjek HGK.

Dodaje kako je 'Hrvatskoj potrebno brzo stvaranje povoljnog poduzetničkog okruženja i dinamičniji gospodarski rast'.

Predviđena prosječna stopa rasta od 2,6 posto u iduće tri godine nije dovoljna za približavanje prosječnoj razini razvijenosti članica EU, ali niti prosječnoj razini razvijenosti članica EU10 u čiju grupu Hrvatska po svojim karakteristikama pripada, poručuje Burilović.

Hrvatskoj su, kako ističe, potrebne nužne strukturne reforme, pojednostavljenje administrativnih procedura te njihova digitalizacija, nastavak poreznog rasterećenja i u većoj mjeri prihvaćanje prijedloga gospodarstvenika prilikom izrade i donošenja propisa, posebno onih koju uređuju određene gospodarske djelatnosti.

'Mjere koje se donose trebale bi u većoj mjeri uvažiti stavove realnog sektora, kako one ne bi imale tek jednokratni efekt (stanogradnja) ili djelomično pogoršavale postojeće uvjete poslovanja (turizam). Dodatnu bi pozornost trebalo usmjeriti na rješavanje problematike nedostatka radne snage koji opterećuje poslovanje dobrog dijela gospodarskih djelatnosti', kazao je Burilović.

'Kad podvučemo crtu, možemo biti optimistični. Smjernice su dobre, ali je još potrebno pojačati dinamiku', zaključio je Burilović.

HUP: Nije realizirano puno obećanja o reformama

U HUP-u, pak, kažu da Vlada u prvih godinu dana mandata nije realizirala puno od svojih obećanja o provođenju reformi i rasterećenju gospodarstva te očekuju da uz rješavanje krize u Agrokoru riješi i od prije poznate probleme.

'Vlada nije realizirala puno od svojih obećanja o provođenju reformi i rasterećenju gospodarstva te stvaranju bolje ulagačke klime. Posebno smo razočarani i nezadovoljni socijalnim dijalogom koji se danas događa na vrlo niskoj razini kvalitete i učinkovitosti', kazali su u HUP-u upitani za komentar prvih godinu dana rada Vlade.

U HUP-u ističu kako je činjenica da je kriza u Agrokoru bila nešto što Vlada nije očekivala i da se u toj situaciji brzo angažirala i pokušala spriječiti širenje krize i urušavanje značajnog dijela gospodarstva. 'Međutim, uz rješavanje te krize očekujemo i rješavanje svih od prije poznatih problema', poručili su poslodavci.

Napominju i kako gospodarski rast kojem svjedočimo ne smije biti izgovor za neprovođenje promjena i za zadržavanje postojećeg stanja, jer Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje u svom razvoju za razvijenim, kao i tranzicijskim članicama EU.

'Osim porezne reforme, nismo vidjeli značajan pomak u drugim područjima te i dalje čekamo na strukturalne, dubinske reforme obrazovanja, zdravstvenog sustava, javne uprave i dr. koje će jedine omogućiti stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za hrvatsko gospodarstvo u cjelini', ističu iz HUP-a.

Napominju i kako poduzetnike najviše zabrinjava činjenica da se zakoni i dalje donose bez pravodobne najave, bez konzultacija s poslodavcima i drugim zainteresiranima, bez prave procjene učinaka. 'To smo vidjeli i na primjeru povećanja naknade za obnovljive izvore energije, gdje je cijena struje preko noći narasla i brojna poduzeća i sektore ostavila u nezahvalnoj situaciji, bez mogućnosti adekvatne pripreme na novonastale troškove', navode iz HUP-a.

Ističu kako i dalje ima prevelik broj parafiskalnih davanja, za koja nisu sigurni u kojoj su mjeri potrebna i koliko se svrhovito i racionalno troše. 'Svi ovi nameti i nestabilna, odnosno nepredvidljiva, poslovna klima uvelike utječu na konkurentnost hrvatskog gospodarstva, smanjuju ulagački potencijal zemlje i ne pridonose otvaranju novih tvrtki i otvaranju novih, kvalitetnih radnih mjesta, što nam je kako znamo prijeko potrebno', zaključuje se u komentaru HUP-a.