U jeku globalne energetske krize jedina preostala hrvatska rafinerija, ona riječka, obustavit će rad na pola godine zbog modernizacije
Istovremeno, Dnevnik Nove TV neslužbeno doznaje da HEP planira pokrenuti proizvodnju u termoelektrani udaljenoj tek nekoliko stotina metara od rafinerije koja se pogoni na mazut.
'Ovo zatvaranje je obavezno ako želimo završiti DCU, koji je najveća investicija u povijesti Ine ovdje u Hrvatskoj. Riječ je o četiri milijarde kuna ulaganja i to zahtijeva dosta tehnološke povezanosti novog bloka sa starim pogonima', rekao je Peter Ratatics, predsjednik Uprave Ine.
Sindikat pozdravlja tu poslovnu odluku.
vezane vijesti
'Projekt DCU je došao u tu fazu kad se mora zaustaviti pogon da bi se povezali stari pogoni. Znači to da odlaganje stajanja odlaže i završetak projekta, što ne bi bilo dobro', rekao je Radivoj Čemeljić, profesionalni povjerenik Sindikata naftnog gospodarstva.
No predsjednik države smatra da zaustavljanje rada sada nije dobro.
'Sve ovisi o tome koliko će to utjecati na opskrbu. Ne mora utjecati, nije to jedina rafinerija na svijetu, ali Hrvatska mora imati rafinerijski kapacitet. To sam ponavljao i kao premijer puno puta', kaže predsjednik Zoran Milanović.
A da ne bi bilo problema s opskrbom električnom energijom, HEP nakon sedam godina planira ponovno aktivirati termoelektranu kod Rijeke, za što je već osigurano i gorivo, mazut.
'S obzirom na hidrološku godinu koju smo imali i sušno ljeto, ne bih se zapravo čudio da je HEP Proizvodnja krenula u pripremu TE Urinj jer danas, u ovoj energetskoj situaciji, u kojoj zaista ne znamo koja će cijela električne energije biti sutra na tržištu, svi kapaciteti vlastite proizvodnje zapravo su dobrodošli', kazao je Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner.
Iz HEP-a u utorak nisu potvrdili, ali ni demantirali tu informaciju. U njihovu odgovoru između ostalog stoji: 'U okolnostima najveće energetske krize u Europi u novije vrijeme, HEP poduzima sve potrebe aktivnosti s ciljem osiguranja dovoljnih količina električne energije, prvenstveno proizvodnjom iz vlastitih izvora.'
Ekološki aktivisti smatraju da bi pokretanje termoelektrane na mazut imalo kobne posljedice po zdravlje stanovnika Kvarnera.
