Na pitanje je li Hrvatsko gospodarstvo iz perspektive poslodavaca pred recesijom, Weber je za Novu TV rekla: "Mi se nadamo da nije, no postoje ozbiljni izazovi. Mi praktički živimo u uvjetima velike nesigurnosti i velikih izazova, pogotovo za gospodarstvo. Krenulo je s pandemijom, zdravstvenom krizom, nastavilo se s krizom energenata, uzrokovanom i ratom u Ukrajini. Poslodavci, odnosno cijelo gospodarstvo već tri godine posluje u velikim izazovima i nesigurnostima i nestabilnostima".

Vlada je razradila model za uvođenje poreza na ekstra dobit prema kojemu bi po stopi od 33 posto bile oporezovane kompanije u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine.

Na pitanje o burnom reagiranju HUP-a na te neslužbene najave, Weber odgovara:

"Jesmo, mi smo u kontinuiranoj komunikaciji s Vladom i s ministrom financija i ono što je objavljeno u medijima, je u okvirima onoga što smo i mi pričali s Vladom, ono o čemu smo mi informirani. Planira se potencijalno uvođenje novog poreza na dobiti, koji bi oporezivao dobit iznad 120 posto prosjeka, četverogodišnjeg, dobiti koja je ostvarena. Nama, naravno, je to veliko iznenađenje. To bi izašlo iz okvira oporezivanja energetskog sektora.

Jer upravo EK predlaže i sugerira da se tim novim porezom oporezuju kompanije unutar energetskog sektora. Htjela bih naglasiti da u EU niti jedna druga država nije išla izvan energetskog sektora, osim Mađarske. Oni su išli jako široko. Španjolska je osim energetskog sektora uključila i banke. Više od polovice država nije uvelo niti jedan porez. Poljska je razmatrala da se uvede porez isto široko, međutim bio je veliki otpor i tržište kapitala je palo 6 posto na samu najavu uvođenja tog novog poreza", pojasnila je.

Kaže da se taj porez naziva windfall porez. "Kad idete to prevoditi to bi bila neka zarada koja vam je pala s neba. Ne mogu se složiti ni izbiliza, da je itko tko je zaradio u ovim okolnostima u Hrvatskoj, uz divljajuće cijene energenata, uz krizu, uz kompleksne uvjete poslovanja, da je bilo što zaradio na način da mu je palo s neba", kaže.

Na konstataciju da energetske tvrtke zarađuju vrlo visoke profite, odgovara: "To da, zato EK i predlaže da se novi porez ograniči na sektor energetike", kaže.

Na pitanje jel bi takav porez podržao HUP, odgovara: "Mi načelno ne podržavamo nikakvo novo porezno opterećenje. Nama je potrebno rasterećenje. U prvom redu rasterećenje rada, jer je u interesu poslodavaca povećavati plaću". 

Kaže da podržavaju povećanje minimalne plaće. "Da. Mi smo se i složili s rastom minimalne plaće. To i nije plaća od koje se može dobro i normalno živjeti. Mi bi bili najsretniji da se plaća može višestruko povećati. No i ova minimalna plaća, nekim našim članovima pričinjava velike, velike teškoće". 

Na pitanje hoće li to ugroziti radna mjesta, odgovara kako će to sigurno ugroziti neka radna mjesta. "Za neke kompanije hoće. Pa recimo u građevinskom sektoru, u tekstilnoj industriji i svima onim poduzetnicima koji imaju male profitne marže. Jako je teško osigurati dovoljan prostor u likvidnosti da bi se osigurale plaće. Cijelo vrijeme guramo u javni prostor a to je rasterećenje troška rada kroz reformu poreza na dohodak", napominje. 

Na listi poreznih dužnika našlo se i ime Irene Weber. "Moj kredit... ne znam uopće, ne znam..ne mogu to nikako pametno objasniti. Čim sam postala svjesna išla sam to ispraviti", rekla je.