Inflacija u Europskoj uniji rasla je iz mjeseca u mjesec sve do studenog, kada je zabilježeno prvo usporavanje. Kada je riječ o cijenama hrane, one su u listopadu na razini Europske unije bile 15,5 posto više nego u istom mjesecu lani.

Podaci Eurostata za studeni objavljeni za eurozonu signaliziraju zaustavljanje rastućeg trenda. Naime prošlog mjeseca je rast cijena svježe hrane u eurozoni usporio s 15,5 na 13,8 posto.

U Hrvatskoj je inflacija nastavila rasti i u studenom, dosegnuvši 13,5 posto, a rast cijena hrane snažniji je od prosjeka Europske unije. U studenom je godišnja stopa rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića dosegnula 19,2 posto.

Što se tiče osnovnih namirnica, najviše su poskupjeli ulje, brašno i šećer, više od 30 posto. No zanimljivo je to da je indeks UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FFPI), koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena košarice prehrambenih proizvoda, veći dio godine u padu.

FAO Food Price Index je u prva tri mjeseca, pod utjecajem ruske invazije na Ukrajinu, nepovoljnih vremenskih uvjeta, nedostatka kontejnera i mjera ograničavanja izvoza, porastao za 26 bodova, dosegnuvši vrhunac na 159,7 bodova. Na visokim razinama zadržao se u travnju i svibnju, a uslijedio je značajan pad tijekom ljetnih mjeseci. Krajem svibnja vrijednost indeksa iznosila je 135,7 bodova te je u konačnici na godišnjoj razini zabilježen rast od svega dva boda.

FAO indeks sastoji se od pet komponenti, a posebno je interesantno to da su dvije sastavnice, šećeri i biljna ulja, koji u Hrvatskoj prednjače po rastu cijena, na svjetskim burzama na silaznoj putanji. Indeks cijena biljnih ulja na godišnjoj razini pao je za 23,8 bodova, a indeks cijena šećera u minusu je 2,1 bod.

S druge strane, indeks cijena mesa porastao je za 6,1 bod, indeks cijena mliječnih proizvoda za 8,5 bodova, a indeks cijena žitarica za 9,9 bodova. A evo kako su se kretale cijene pojedinih prehrambenih sirovina i namirnica koje kotiraju na svjetskim robnim burzama.

Pšenica (-2,07 posto)

Cijene pšenice dosegnule su vrhunce u ožujku i svibnju, nakon čega je uslijedio veliki pad pod utjecajem povećane ponude nakon otvaranja tržišta za zalihe iz Ukrajine i smanjene potražnje na svjetskom tržištu. U konačnici, sredinom prosinca terminski ugovori za pšenicu na burzi u Chicagu približili su se najnižoj razini u zadnjih 14 mjeseci.

Kukuruz (+9,92 posto)

Cijene kukuruza dosegnule su vrhunac krajem travnja, nakon čega je u lipnju i srpnju uslijedila snažna korekcija, da bi se nakon oporavka u rujnu kretale u rasponu do 10 do 20 posto iznad razina s kraja prošle godine.

Kava (-27,62 posto)

Terminske cijene kave arabice sredinom prosinca na međunarodnoj burzi ICE kretale su se oko 1,6 dolara po funti, što je blizu 16-mjesečnog minimuma. Pad cijena posljedica je velikih globalnih zaliha i smanjene potražnje.

Šećer (+4,08 posto)

Cijene šećera zadržale su se blizu rekordnih razina postignutih u zadnjem kvartalu prošle godine. U prosincu je došlo do značajnijeg rasta uslijed zbrinutosti zbog toga što su obilne oborine ugrozile žetvu šećerne trske u Brazilu, najvećem proizvođaču i izvozniku šećera.

Suncokretovo ulje (-5,45 posto)

Cijene suncokretovog ulja na svjetskom tržištu pale su za 70 dolara po toni od početka godine. Globalne cijene su pod pritiskom zbog očekivanih velikih globalnih zaliha i otvaranja tržišta za ukrajinske žitarice. Unatoč globalnim trendovima, cijene suncokretovog ulja u hrvatskim trgovinama i dalje su znatno više nego lani.

Maslac (-7,85 posto)

Cijene maslaca na svjetskom tržištu zabilježile su rekordne razine u travnju i svibnju, nakon čega su u postupnom padu. Snažan pad cijena uslijedio je u studenom i prosincu, da bi u konačnici na godišnjoj razini cijena korigirana za gotovo osam posto. Globalna korekcija cijena naniže zasad se nije odrazila na cijene maslaca na hrvatskom tržištu.

Govedina (-1,74 posto)

Cijene govedine na svjetskim burzama zadržale su se na visokim razinama, ali su u odnosu na prošlu godinu zabilježile blagi pad. U idućoj godini očekuje se da bi cijena govedine mogla porasti za oko 15 posto dok bi cijene svih vrsta peradi trebale pasti. Najveći svjetski proizvođači govedine su SAD, Brazil, EU, Kina, Indija, Australija i Argentina, a govedinom kao robom trguje se na brazilskoj i američkoj burzi CME.