Ono što na poljoprivrednim kulturama nisu uništile bolesti i tuča, uništila je poplava čije će se posljedice još dugo osjećati. Oranice plivaju, a urod je smanjen za 60 posto. Poljoprivrednici neće imati što prodati, a bez novca od prodaje, i sjetva za iduću godinu vrlo je upitna. Zbog nedovoljnih količina na tržištu, cijena te žitarice će vrtoglavo rasti, a usporedo s njom i cijena kruha, što će dodatno opteretiti ionako prazne novčanike hrvatskih građana
'Šteta na usjevima i objektima je ogromna, oko milijardu kuna. Iako je Vlada obećala sanirati seljacima štete, one su tolike da ih jednostavno nitko ne može platiti. U Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji potpuno je uništeno gotovo 30 tisuća hektara poljoprivrednih površina na kojima je stradala pšenica, šećerna repa, soja, ječam, kukuruz i suncokret.
Pšenica je potpuno polegla, u vodi je i sada joj prijete sve moguće bolesti i trulež. Uništene kulture ne mogu se spasiti. Njihov će se nedostatak na tržištu osjetiti već najesen, nakon žetve, ali posljedice su mnogo dalekosežnije, jer seljaci će ostati bez novca od prodaje svojih proizvoda te automatski neće imati novca za sjetvu za iduću godinu', rekao je za tportal Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje.
Prošli je četvrtak i krupna tuča napravila velike štete na poljima u Požeštini, a zbog bolesti koje napadaju usjeve, ovogodišnji je urod već smanjen za 30 posto, pa bi se uz novo 60-postotno smanjenje zbog poplava, ove godine moglo očekivati tek 10 posto od planiranog uroda.
'Sigurno je da pšenice krušarice na tržištu neće biti dovoljno. Iako su uvoznici zbog toga počeli zadovoljno trljati ruke, sada ni oni nemaju razloga za zadovoljstvo jer su poplave zahvatile i susjedne zemlje u regiji, zbog čega je i uvoz pšenice upitan', kaže Dukić te dodaje da se zbog izvanrednih okolnosti, male ponude i velike potražnje, može očekivati drastičan rast cijena pšenice. To će se, naravno, odraziti i na vrtoglavi rast cijena kruha i pekarskih proizvoda, što će biti još jedan, dodatni udarac na kućne budžete hrvatskih građana.
'Kada se sve zbroji i oduzme, poljoprivrednik koji pod pšenicom ima zasijanih 100 hektara, pretrpio je sada štetu od 500.000 kuna. Ulaganja po jednom hektaru su između sedam i osam tisuća kuna, a poticaj je 1.950 kuna. Vlada nam je obećala naknadu štete u iznosu od 1.000 kuna po hektaru, ali s obzirom na to da smo se na takvim obećanjima već opekli, ne vjerujemo im previše', zaključuje Dragutin Dukić, podsjećajući da je nakon poplava, koje su seljacima nanijele velike štete i prije tri godine, Vlada obećala 1.500 kuna odštete po hektaru, no naposljetku je seljacima isplaćeno tek 400 kuna za svaki hektar.
