Na najznačajnijem tržištu, u Zagrebu, tražene cijene nekretnina na mjesečnoj se razini nisu značajno mijenjale, dok su na godišnjoj razini manje za 4,9 posto.

Na Jadranu cijene se u prosincu nisu mijenjale u odnosu na mjesec prije, a na godišnjoj su razini pale za 4,6 posto.

Komentirajući za CentarNekretnina stanje na tržištu nekretnina u 2009. godini te očekivanja za 2010. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ocjenjuje da će se kretanja slična onima iz ove godine vjerojatno nastaviti sve dok se ne preokrene trend gubitka radnih mjesta.

Početak rasta zaposlenosti bit će prvi indikator koji će smanjiti neizvjesnost i pozitivno djelovati na sve kupce koji su do sada odgađali kupnju.

Kretanja na tržištu nekretnina bila su obilježena posljedicama globalne krize, ali i ulaskom domaćeg stambenog tržišta u fazu prezasićenosti. Kao posljedice globalne krize, porast prosječne kamatne stope na stambene kredite stanovništvu za 0,57 postotnih bodova i porast tečaja za 3 posto snažno su smanjili maksimalnu veličinu kredita koja se može podignuti u poslovnim bankama na temelju prosječne plaće.

To ilustrira podatkom da se prije nešto više od godinu dana sa prosječnom plaćom mogao financirati kredit od 122.000 eura, a krajem 2009. taj se iznos smanjio na 113.000 eura

Izraženo postotno, zbog promjena uvjeta zaduživanja, rasta tečaja i stagnacije plaća, kreditna sposobnost prosječnog kućanstva je od početka krize smanjena za približno 8 posto, navodi Tica.

Činjenica da su tražene cijene pale 4,9 posto u Zagrebu i 4,6 posto na Jadranu očigledno je posljedica opće percepcije o padu kupovne moći stanovništva, ali isto tako i činjenice o snažnoj konkurenciji na tržištu koja proizlazi iz spoznaje o velikom broju stanova koji se oglašavaju.

Povrh toga, napominje, gubitak gotovo 50.000 radnih mjesta u gospodarstvu stvara nesigurnost glede stalnosti prihoda i dodatno motivira kupce da odgađaju kupnju za neka bolja 'sigurnija' vremena.