Cijena zlata poskočila je u četvrtak na 1.123,40 dolara za uncu, zbunivši analitičare koji su prošle godine, kada je zlato prekoračilo dotad nečuvenu granicu od 1.000 dolara za uncu, bili uvjereni da se ne može zadržati na tako visokoj razini.

Ulagači zlato smatraju sigurnim utočištem za kapital a ne ulaganjem radi ostvarivanja dobiti. Kako je potražnja za tim plemenitim metalom stabilna, isto vrijedi i za njegovu vrijednost.

Stoga je zlato prvi puta u povijesti dosegnulo razinu od 1.000 dolara po unci u ožujku 2008., nedugo nakon kolapsa investicijske banke Bear Stearns, kada su ulagači kupovali zlato zbog sumnje u stabilnost financijskog sustava.

Sadašnja je situacija drugačija utoliko što ulagači kupuju zlato kako bi se zaštitili od pada vrijednosti dolara

Zbog rekordno niskih kamatnih stopa u zemljama širom svijeta privlačnost valuta za ulagače smanjena je a inozemne banke koje drže značajne količine američkih državnih obveznica, poput one kineske, žele diversificirati svoju imovinu.

Stoga je vijest s početka studenog da je indijska središnja banka od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kupila zlato u vrijednosti gotovo sedam milijardi dolara izazvala pomamu za zlatom

Njegova je cijena dosegnula neslućene visine i samo u ovom mjesecu porasla je sedam posto, odnosno 26 posto u dosadašnjem dijelu godine. Neki prognoziraju da će se, ne zaustavi li se manija kupovanja, popeti na 1.200 pa i 1.500 dolara za uncu.

Cijene bi mogle krenuti silaznom putanjom nakon što središnje banke počnu podizati ključne kamatne stope, dolar ojača, odnosno, kada se stabilizira optimizam glede stanja u svjetskom gospodarstvu, što se nakratko dogodilo kad je zlato prvi puta dosegnulo 1.000 dolara za uncu.

Posljedice pada mogle bi biti dugoročne, budući da je nakon što je cijena zlata 1980. dosegnula rekordnih 850 dolara za uncu trebalo proći 28 godina da se vrati na tu razinu.