Za domaće kupce stanova koji su gotovo do nedavno gledali reklame naših banaka u kojima su se nudili stambeni krediti s kamatnom stopom od četiri i više posto, ovih dana objavljena vijest iz Danske može zvučati nestvarno. Jyske Bank, treća po veličini danska banka, ponudila je svojim klijentima hipotekarne kredite s – negativnim kamatnim stopama. Krediti se odobravaju uz stavljanje nekretnine pod hipoteku, a mogu se koristiti čak i za kupnju automobila ili za otplatu i refinanciranje nekih starijih, skupljih kredita.

Jyske je za početak svojim klijentima ponudila desetgodišnje kredite uz fiksnu kamatnu stopu od -0,5 posto. Druga danska banka, Nordea, je najavila da će dvadesetgodišnje kredite nuditi uz stopu od 0 posto, a tridesetgodišnje uz stopu od 0,5 posto. U Jyske banci objašnjavaju da će klijenti redovito plaćati otplatne obroke, ali će se preostali iznos za otplatu smanjivati za više nego što je dužnik uplatio. Negativna kamatna stopa dnaći da će dužnik u konačnici vratiti manji iznos od onoga koji je posudio od banke, iako to ne znači i da će se moći "zaraditi". Posudbu prate i razne naknade i provizije oko obrade kredita te će ukupni iznos koji potrošači moraju uplatiti i otplatiti zajednički ipak biti veći od početnog iznosa samog kredita.

Britanski dnevnik The Guardian objašnjava da je ovakva situacija moguća zato jer su kamate na međubankarskom novčanom tržištu u Danskoj, kao i u Švedskoj te Švicarskoj, pale na razine koje su preokrenule klasično bankarstvo. Iz Jyske banke kažu da oni od svojih investitora posuđuju novac po negativnim kamatnim stopama te jednostavno tu priliku prebacuju na svoje klijente.

Razlozi zbog kojih je do toga došlo su raznoliki. Na europskom tržištu već gotovo desetljeće vlada politika jeftinog novca jer središnje banke pokušavaju potaknuti ekonomiju. Činjenica da je Danska izvan eurozone daje tamošnjoj centralnoj banci još više neovisnosti u potezima da podrži danski ekonomski rast, a efekti se sada konačno prelijevaju i na bankovnu maloprodaju. Nadalje, u Jyske banci su izgleda izračunali da im je veći rizik od gubitaka koji bi mogli nastati neodobravanjem kredita nego predvidljivi trošak koji će nastati odobravanjem hipotekarnih kredita s negativnim kamatnim stopama.

U igri se nalazi i neizvjesnost oko daljnjeg kretanja globalnog gospodarskog rasta. Napeti odnosi između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, očekivani nekontrolirani izlazak Velike Britanije iz članstva Europske unije kao i negativni trendovi u nekim drugim velikim ekonomijama donijeli su na tržište pojačani strah od mogućeg kraha. U takvim uvjetima neke banke bi radije prihvatile manji gubitak ostvaren kroz negativne kamatne stope nego rizik većeg gubitka koji bi nastao kreditiranjem po višim stopama, ali klijentima koji neće uopće biti u mogućnosti vratiti pozajmljeni novac.

Banka će sigurno i s druge strane pokušati kontrolirati troškove koji nastaju ovim više nego jeftinim kreditima. Štediše Jyske banke neće dobivati nikakve kamate na svoju štednju, a moglo bi im se desiti i da ih banka zatraži da oni njoj plaćaju uslugu deponiranja svojeg novca. Sličan potez je već napravila švicarska UBS banka koja je nedavno najavila da će klijentima koji kod nje deponiraju više od pola milijuna eura naplaćivati godišnju kamatu po stopi od 0,6 posto. Kamate ne štednju, odnosno na depozite, u Jyske banci već su na nuli, a ta i ostale danske banke razmatraju da po uzoru na Švicarsku također počnu obračunavati "negativne" kamate i čini se da banke još jedino iščekuju koja će se prva odlučiti na taj nepopularni potez.

Podaci Hrvatske narodne banke, a i iskustva hrvatskih građana, pokazuju da sličan trend već neko vrijeme postoji i kod nas iako smo još daleko od negativnih kamatnih stopa na kredite. U posljednje tri godine stope na kredite kod nas su se snizile s prosječnih pet postotaka na blizu tri posto po koliko danas domaće banke nude najpovoljnije kredite. Depoziti također već dulje vrijeme nose vrlo nisku kamatu.

I dok se na prvu ruku razumno radovati stambenim kreditima u kojima na kraju otplatimo manje nego što smo posudili, priča ima i svoje naličje. Laka dostupnost jeftinih kredita redovito znači i aktivnije tržište nekretnina. A rast potražnje obično sa sobom povlači i rast cijena. U mnogim europskim državama cijene nekretnina su na najvišim razinama u povijesti, a slična je situacija i u Danskoj. Samo lani su cijene u Copenhagenu u prosjeku porasle za više od četiri posto.

Takva situacija može postati i zabrinjavajuća ako se potrošači odluče na kupnju nekretnina kao na oblik ulaganja jer povijest pokazuje da se umjetno napuhane cijene imovine prije ili kasnije ispuhnu i jedino je pitanje hoće li se to desiti u katastrofalnom brzom krahu ili kroz neko malo dulje razdoblje. Koliko god da krediti s negativnom kamatnom stopom bili primamljivi dođe li do kraha na tržištu nekretnina dužnici će otplaćivati više od onoga koliko nekretnina vrijedi, a sličan je proces stajao i iza američkih hipotekarnih kredita od kojih se zakotrljala lavina koja je prouzročila financijsku i ekonomsku krizu 2008. godine.

Idući će mjeseci pokazati hoće li se hrabri potez Jyske banke proširiti i dalje na tržištu, a kakve bi konačne efetke taj trend mogao imati jednog dana nemoguće je predvidjeti. No, prisjetimo li se kredita vezanih uz švicarske franke i svega što je došlo s njima, možda se kreditima s negativnim stopama ipak nije uputno baš odmah razveseliti.