Prosječna cijena kvadrata stana na razini Hrvatske u lipnju je iznosila 1981 euro, dok je prosječna cijena kvadrata kuće s okućnicom 30-ak posto povoljnija te je iznosila 1376 eura.

Pokazala je to analiza koju je za tportal pripremio portal Njuškalo, a koja prati kretanje traženih cijena nekretnina oglašenih za prodaju.

Na najvećem, zagrebačkom tržištu tražena cijene kvadrata stana iznosila je 2044 eura, odnosno 194 eura, 10,5 posto više nego u istom mjesecu lani. Međutim, u odnosu na svibanj, prosječna cijena porasla je tek pet eura (0,25 posto).

Za direktora i osnivača nekretninske agencije Opereta, Boru Vujovića, usporavanje rasta cijena u Zagrebu potpuno je očekivano.

'To je ono o čemu govorimo - lagano se ispuhuje bazen kupaca s obzirom na to da je u kratkom vremenu prodano puno novogradnji nakon što je neko vrijeme nedostajalo novih stanova na tržištu', pojašnjava Vujović.

Unatoč usporavanju rasta, Zagreb i dalje prednjači po rastu traženih cijena stanova na godišnjoj razini sa stopom od 10,5 posto.

Za razliku od Zagreba, u Splitu i Zadru je i u proteklom mjesecu nastavljen snažan rastući trend. U Splitu je prosječna tražena cijena kvadrata stana porasla za 39 eura (+1,36 posto), na 2899 eura, a u Zadru za 29 eura (+1,35 posto), na 2181 euro.

I ostala tri grada bilježe rast cijena stanova, ali sporijim tempom. Godišnji rast u Puli iznosi 6,7 posto, u Osijeku 6,2 posto, a u Rijeci 5,2 posto.

Cijene kuća rastu znatno sporije od cijena stanova. U Zagrebu je cijena kvadrata kuće iznosila 1336 eura, odnosno pet posto više nego prošlogodišnjeg lipnja. U ostalim gradovima rast traženih cijena kuća kreće se od 0,9 posto (u Rijeci) do 3,7 posto (u Splitu).

Dok stope rasta oglašenih cijena nekretnina 'divljaju', stručnjaci upozoravaju da je porast realiziranih cijena stanova znatno umjereniji.

'Treba voditi računa o tome da se od oglašenih nekretnina u godini dana proda tek svaka šesta ili sedma. Prosječna realizirana cijena stanova na razini Hrvatske iznosi oko 1600 eura po kvadratu', kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

On se poziva na BN indeks Burze nekretnina, koji prati kretanje postignutih cijena stambenih nekretnina u cijeloj Hrvatskoj. Taj pokazatelj je na godišnjoj razini porastao za četiri posto, što potvrđuje da postoji velika razlika u traženim i realiziranim cijenama.

Novi pritisak na rast cijena mogla bi donijeti ovogodišnja runda subvencija kojima država pomaže mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja. Raspisivanje natječaja za kupnju stanova i kuća uz korištenje subvencioniranih kredita očekuje se u rujnu, a potencijalni kupci već su krenuli u potragu za nekretninama.

Vujović smatra da će pojačana potražnja zbog državnih subvencija donekle utjecati na cijene, ali ne vjeruje da će doći do naglog skoka. 'Kupci već imaju iskustva iz prijašnjih godina. Oni koji razmišljaju o subvencijama sada su oprezniji i ranije dogovaraju kupnju. Stoga ne očekujem neku pretjeranu euforiju i dizanje cijena', rekao nam je Vujović.

U narednom razdoblju on očekuje stabilizaciju cijena na postignutim razinama, uz eventualnu blagu korekciju na pojedinim tržištima. Premda su cijene dostigle nivo iz 2007., Vujović smatra da ovoga puta nema opasnosti od stvaranja nekretninskog balona.

'Cijene nekretnina nisu prenapuhane kao tada. Treba voditi računa o tome da su troškovi gradnje u odnosu na 2007. porasli u prosjeku za 30 posto, a isto toliko je porasla i prosječna plaća', zaključuje Vujović.