Odgovarajući na pitanja novinara uoči sjednice Vlade, Ćorić je podsjetio da je Zakon o privatizaciji Ine donesen 2002. godine, napomenuvši kako problem neusklađenosti tog zakona s pravnom stečevinom EU postoji niz godina te da su se njegovi prethodnici trebali referirati na činjenicu nehvatanja u koštac s tim problemom.

S obzirom da su izmjene i dopune tog zakona predmet interesa i određenih tijela RH, Ćorić naglašava da je radna skupina koja je radila na tom zakonu kontinuirano usklađivala domaće stavove s pravnom stečevinom EU, napomenvuši kako ta komunikacija traje od rujna 2017. godine.

"U tom kontekstu, izmjene članka 10., odnosno nadopuna u članku 10.a., iz naše perspektive maksimalno štite interese RH", poručio je Ćorić, dodavši i da će u saborskoj raspravi o izmjenama tog zakona to pokušati i pojasniti.

Naime, Ćorić je, odgovarajući u srijedu na pitanja novinara na marginama konferencije Jutarnjeg lista o novoj energetskoj strategiji, a o tome da tjednik Nacional piše da se Uskok bavi izmjenama Zakona o privatizaciji Ine, poručio da su svakom tko je zainteresiran za taj proces, odnosno pojedine članke izmjena i dopuna, vrata Ministarstva potpuno otvorena, dodavši da mu je ovo "prvi glas" o zanimanju Uskoka.

Ćorić je danas ispred Vlade poručio da je Hrvatskoj u interesu snažna i efikasna Ina, napomenuvši da je Hrvatska ulaskom u EU preuzela određena prava, kao i obveze, a jedna od njih je i da i usklađenost zakonske osnove sa zakonskim normama na razini EU i kako tu "doista ne vidi ništa upitno".

Kada je riječ o prozivkama oporbe za prepuštanje Ine mađarskoj strani, Ćorić, osim što je podsjetio da je Zakon o privatizaciji Ine pisan 2002. godine, kazao je i da je prvih 25 posto dionica mađarskom partneru prodano 2003.

"Referirat ću se na riječ jednog saborskog kolege koji je vrlo jasno dao do znanja da vlade HDZ-a ni u jednom jedinom trenutku nisu prodale niti jednu dionicu Ine mađarskom MOL-u", zaključio je Ćorić.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ovaj mjesec je pokrenulo javno savjetovanje o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji Ine. Kako su pojasnili iz Ministarstva, članak 10. Zakona o privatizaciji Ine iz 2002. godine sadrži odredbe prema kojima RH zadržava određena posebna prava. To su ekskluzivno pravo kontrole nad promjenama u vlasništvu, pravo veta na određene odluke Inine uprave te pravo prvokupa cjelokupne ili dijela njezine imovine po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slučaju pokretanja postupka likvidacije.

S obzirom da te odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, Europska komisija je pokrenula postupak zbog povrede prava EU-a te je donijela odluku o podnošenju tužbe Sudu EU u srpnju 2017. godine, podsjeća se u priopćenju.

Stoga Ministarstvo zaštite okoliša i energetike predlaže izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine kojima se uređuje obveza stjecatelja dionica na podnošenje dugoročnog plana upravljanja i poslovanja Ine i uskrata suglasnosti Vlade Republike Hrvatske za stjecanje dionica te pravo otkupa dionica odnosno naknade štete u slučaju da postoji ozbiljna prijetnja sigurnoj, pouzdanoj i redovnoj opskrbi energijom te zaštiti infrastrukture za opskrbu energijom.

Predlaže se i dodavanje članka kojim hrvatska vlada može, dokle god je Republika Hrvatska vlasnik jedne ili više dionica, izabrati dva svoja predstavnika koji će prisustvovati sjednicama Inine uprave bez prava glasa. Isto tako, predlažu se sankcije i zaštita u slučaju da uprava izglasa odluku kojom se ozbiljno dovodi u pitanje sigurnost opskrbe energijom te sigurnost infrastrukture za opskrbu energijom.