Vlada, poslodavci i sindikati danas će održati prvi zajednički sastanak o rastu minimalne plaće. Teško je za očekivati kako će konačan dogovor odmah biti postignut. Sindikati traže povećanje sa sadašnjih 3.120 kuna bruto na 3.825 kuna. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) tvrdi kako bi to uništilo drvnu i tekstilnu industriju
Zdravko Jelčić, direktor proizvođača namještaja Spin Vallisa i član izvršnog odbora HUP-a, rekao je za tportal kako su poslodavci spremni tek na blagu korekciju minimalne plaće. Koja bi to točan bio iznos, nije želio otkriti.
'Priznajem kako je s tako mizernom plaćom teško živjeti. Zbog toga mi jesmo za njezino povećanje. Ali to ne može biti za 20-ak posto kao što traže sindikati. Time bi se ugrozila radna mjesta u drvnoj i tekstilnoj industriji i teško bi gospodarski stradale pojedine regije. Pristajemo na njezinu blagu korekciju, ali s druge strane očekujemo kompenzacijske poput povoljnije kreditne politike Hrvatske banke za obnovu i razvoj', izjavio je Jelčić.
Na pitanje koliki bi postotni rast minimalni plaće bio prihvatljiv poduzetnicima odgovorio je kako bi to trebalo biti u granicama očekivanog godišnjeg rasta BDP-a, troška plaća, a u kalkulaciju bi trebalo ubaciti i kretanje cijena.
Po procjeni HUP-a, minimalnu plaću prima između 30.000 i 50.000 radnika, a to su uglavnom radnici koji su teško zapošljivi i ne žive u Zagrebu nego u ruralnim predjelima.
Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za tportal je rekao kako nije optimist.
'U ovom trenutku nije za očekivati da će poslodavci ponuditi neku varijantu rasta koja bi za nas bila zadovoljavajuća. Izašli smo s iznosom koji se čini kao velik pomak, ali smatram kako su se za to stvorili preduvjeti. Smanjuje se porez na dobit, najavljuje se rezanje mnogih parafiskalnih nameta, pojeftinit će i struja', istaknuo je Sever.
Dodaje kako nisu izašli s iznosom od 3.825 kuna minimalne plaće kako bi trgovali već s time upozoravaju na realno stanje.
'Ne može se živjeti ni s prosječnom plaćom, a kamoli s minimalcem. Spremni smo podržati poslodavce ako budu tražili za najugroženije sektore državnu potporu u bilo kojem obliku. Ne govorim tu o subvencijama ili poreznim olakšicama jer to ne bi prošlo zbog EU propisa. Ali mnoge članice EU-a podupiru svoje industrije na neki način, poput regionalnih potpora koje Talijani imaju za tekstilnu industriju. Ako oni imaju model, možemo i mi', uvjeren je Sever.
