Reputacija Deutsche Banka doživjela je novi udarac ovog tjedna, nakon što je britanski The Guardian objavio da bi se ta banka mogla naći na meti kazni zbog svoje uloge u shemi pranja ruskog novca vrijednoj 20 milijardi dolara. The Guardian se poziva na interne izvještaje banke u kojima stoji da postoji visoki rizik da će regulatori iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država poduzeti 'ozbiljne disciplinske poteze' protiv banke i njenog menadžmenta. U izvještaju se dodaje da je skandal naštetio njenom ugledu, što će vjerojatno donijeti pad broja klijenata i posljedično pad povjerenja investitora.

U opisanom slučaju tvrtke najčešće registrirane samo za tu svrhu u Velikoj Britaniji bi međusobno 'pozajmljivale' novac, da bi tada 'bankrotirale' pod pritiskom visokih lažnih dugova. Korumpirani suci u Moldaviji bi 'legalizirali' taj dug te bi se kroz banku u Latviji milijarde prebacivale na račune banaka u Moldaviji ili nekoj od baltičkih država. Deutsche Bank je u tim transakcijama sudjelovao kroz svoju mrežu korespondentskih banaka, čime je efektivno dozvolio transfer prljavog ruskog novca na račune u SAD-u ili Europskoj uniji. Deutsche Bank je u potpunosti bila nesvjestan svoje uloge sve dok mediji nisu prije dvije godine objavili priču o shemi pranja novca.

Vijest o potencijalnim kaznama koje bi mogle proizaći iz tog slučaja samo je još jedna iz niza loših vijesti i skandala koji posljednjih godina prate najveću njemačku banku, nekad uglednu globalnu financijsku instituciju koja se danas bori s brojnim problemima.

Krajem prošle godine u uredima Deutsche Banka provedena je racija, također povezana sa sumnjom u pranje novca, koja je taj put proizlazila iz tzv. slučaja Panamskih dokumenata, kad su u javnosti objavljeni tajni dokumenti pravne tvrtke iz Paname koja je sudjelovala u osnivanju i transferu tvrtki u porezne oaze.

Deutsche Bank nalazi se i pod lupom vrha američke politike zbog svojih poslovnih odnosa s predsjednikom Donaldom Trumpom. Prije nekoliko dana odbor američkog parlamenta od banke je zatražio dokumente koji bi pojasnili kakve su točno financijske obaveze koje Trump ima prema njoj. Prema nekim dostupnim podacima, Trump je u dvadesetak godina od Deutsche Banka pozajmio više od dvije milijarde dolara. Prije desetak godina imao je problema s otplatom kredita vrijednog 45 milijuna dolara, no banka mu je nakon toga svejedno pozajmila daljnjih 300 milijuna.

Niz skandala stajao je tu banku više od samog gubitka ugleda i u posljednjih osam godina raznim regulatorima platila je 14,5 milijardi dolara kazni. Prije dvije godine samo su američke vlasti kaznile Deutsche s 425 milijuna dolara u slučaju u kojem je za bogate ruske klijente kroz lažne transakcije pretvarala ruske rublje u američke dolare. Uz financije i ugled, stradale su dionice Deutsche Banka te su se u posljednjih osam godina srozale za više od 80 posto. Nedavno je objavljeno da se nalazi u pregovorima oko spajanja s Commerzbankom, također jednom od većih njemačkih banaka. Na spajanje se gleda kao na jedan od načina na koji bi Deutsche mogla barem donekle zaustaviti pad ugleda.

Deutsche je umiješana i u lani obznanjen slučaj u kojem se estonsku podružnicu Danske bank krivi za pranje novca iz bivših sovjetskih država, čiji bi se iznos mogao popeti i na 230 milijardi dolara. Početkom ožujka objavljene su sumnje da bi u taj slučaj mogla biti umiješana i Raiffeisen Bank International. Uz njih, još od ranije su sa skandalom povezane finska Nordea banka te švedska Swedbank iako se uz te ostale banke vežu bitno manji iznosi od onog koji se spominje za Danske bank.

U tzv. slučaju Globalne praonice Deutsche je pak bila umiješana u ogromnu akciju pranja novca ruskih kriminalaca povezanih s Kremljem te ruskim tajnim službama KGB i FSB. Prema pisanju The Guardiana, u toj shemi, koja je trajala od 2010. do 2014. godine, u financijski sustav Zapada prebačeno je možda i 80 milijardi dolara.

Spomenuti slučajevi samo su neki od niza shema pranja novca iz bivših sovjetskih država koje su se posljednjih godina provodile u nizu istočnoeuropskih država, a u koje su bile upletene i podružnice zapadnoeuropskih banaka. Istrage, koje bi mogle otkriti nove sudionike i putove novca, i dalje su u tijeku u Danskoj, Estoniji, Britaniji, Francuskoj i SAD-u jer je potrebno rasvijetliti stotine tisuća transakcija kojima se zamračivalo pravo porijeklo novca.

Deutsche Bank u svojem izvještaju navodi da je raščistio s takvim transakcijama i da više nema odnose ni s kojom bankom iz Moldavije, Latvije, Estonije ili s Cipra, što su sve države prema kojima se rado slijeva sumnjiv novac iz Moskve. No šteta je nastala i nosi dalekosežne posljedice, zbog kojih se dio rješenja traži i u već spomenutom potencijalnom spajanju s konkurentskom Commerzbankom. Pravo rješenje za Deutsche bilo bi da uvede puno više reda u vlastite urede i organizaciju, u kojoj je očito godinama nedostajao adekvatan nadzor. Poslovična njemačka urednost izostala je upravo tamo gdje je najviše bila potrebna, a tada se u poslovanju Deutsche Banka pojavilo samo ono što se i moglo pojaviti – kaos.