Na radionici će biti predstavljene UNICEF-ove smjernice, alati i preporuke koji mogu pomoći poduzećima iz ICT sektora u razumjevanju izravnog i neizravnog utjecaja poslovanja na djecu, u prepoznavanju i odgovoru na potencijalne rizike te, nadaju se u UNICEF-u, doprinijeti kreiranju poticajnog online okruženja koje poštuje prava djece.

Radionica je namijenjena svim tvrtkama koje posluju u okviru ICT industrije, kao i svim pojedincima iz sektora koji su zainteresirani za ovu temu. Prijaviti se mogu putem online obrasca.

Radionicu su podržali Međunarodna trgovačka komora – ICC Hrvatska, Hrvatska gospodarska komora te Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEX).

Prije devet godina UNICEF je u suradnji s UN Global Compactom i organizacijom Save the Children objavio Načela o pravima djece i poslovanju. Što se s tim željelo poručiti tvrtkama i njihovim menadžerima?

Tvrtke svakodnevno utječu na djecu na niz izravnih i neizravnih načina. Odnos tvrtki prema roditeljima i usklađivanju njihovog poslovnog i privatnog života, proizvodnja i plasiranje proizvoda namijenjenih djeci, oglašavanje koje je namijenjeno djeci ili u kojem djeca sudjeluju, utjecaj poslovanja na okoliš u kojem djeca rastu i razvijaju se, sve to snažno utječe na interese djece i njihova prava. Usprkos tome, većina poduzeća globalno i u Hrvatskoj tek treba prepoznati na koje sve načine utječu na djecu te što taj utjecaj znači za poslovni sektor i održivi razvoj društva u cjelini.

Kako bi se pomoglo poduzećima da razumiju na koji način njihove aktivnosti utječu na prava djece 2012. su objavljena Načela o pravima djece i poslovanju. Strukturirana u deset tema, načela pomažu poduzećima da utvrde izravne i neizravne utjecaje svojeg poslovanja na djecu u tri područja − na radnom mjestu, na tržištu te u društvenoj zajednici i okolišu te nude prijedlog konkretnih aktivnosti koje poslovne organizacije mogu poduzeti kako bi doprinijele poštovanju i promicanju dječjih prava kroz svoje poslovanje.

Otkuda ideja za radionicu upravo o utjecaju ICT sektora na živote djece?

Istraživanja pokazuju da se djeca i mladi u Hrvatskoj suočavaju s brojnim izazovima u digitalnom svijetu. Porast elektroničkog nasilja, pretjerana upotreba interneta, upoznavanje nepoznatih osoba na internetu samo su neki od rizika s kojima se djeca danas susreću. U Hrvatskoj je svako treće dijete u dobi od 15 do 17 godina zabrinuto za svoju privatnost na internetu, a svako peto u dobi od 9 do 17 godina ne zna promijeniti postavke privatnosti, npr. na društvenim mrežama. Pozitivno je što Hrvatska među državama članicama EU ima najveći udio mladih s razvijenim digitalnim vještinama no ipak mladi nedovoljno koriste internet u edukativne svrhe.

Isto tako, treba napomenuti da je pandemija koronavirusa dovela do ubrzane digitalizacije koja je postavila nove izazove pred društvo i djecu kao njegove najranjivije članove. U vremenima pandemije svi, a posebno djeca i mladi, mnogo vremena provode online što može dovesti do povećanih rizika i izazova za djecu. Od iznimne je važnosti pratiti te rizike i istovremeno prilagođavati i kreirati mogućnosti zaštite i potpore djeci kako bi bili zaštićeni i sigurni u internetskom prostoru.

ICT industrija može imati važnu ulogu u rješavanju navedenih problema i biti pokretač pozitivnih promjena. UNICEF je na globalnoj razini razvio niz smjernica, alata i preporuka na temu zaštite i poštovanja dječjih prava za ICT sektor te smo organizirali ovu radionicu kako bismo upoznali stručnjake iz hrvatskog ICT sektora s navedenim smjernicama i preporukama i ponudili stručna znanja koja će im pomoći da bolje razumiju dječja prava i potrebe te da ih uključe u svakodnevno poslovanje i upravljanje.

Možete li nam reći više o konkretnom utjecaju ICT sektora na živote djece? Na koji je način specifičan tj. drugačiji od nekog drugog sektora poslovanja?

Procjenjuje se da je svaki treći internetski korisnik u svijetu dijete. Eksplozija informacijske i komunikacijske tehnologije otvorila je ogromne mogućnosti i djeci - za komunikaciju, učenje, dijeljenje i pristup informacijama. No, u isto vrijeme, širi i lakše dostupan pristup internetu i povezanim tehnologijama također predstavlja i značajan rizik za dječja prava. ICT industrija igra ključnu ulogu u osiguravanju pružanja sigurnijih proizvoda i usluga, dok istodobno pokreće inovativna rješenja koja stvaraju pozitivne mogućnosti za djecu.

Primjerice, dječju privatnost na internetu mogu ugroziti brojni rizici povezani s prikupljanjem i daljnjom prodajom njihovih podataka i navikama pregledavanja, oglašavanjem, upotrebom biometrijskih podataka, dobnom provjerom i obaveznom upotrebom identifikacije.

Internet djeci pruža neusporedive mogućnosti za formiranje mišljenja, razmjenu ideja i okupljanje s vršnjacima te izravan pristup bezgraničnim informacijama. No istodobno, internet je olakšao stvaranje i distribuciju ilegalnog, štetnog i neprimjerenog sadržaja.

U vezi s pristupom internetu, postoje zabrinutosti zbog prirode i opsega pristupa koji se djeci nudi. Jednako je tako jasno da se taj pristup mora paralelno odvijati s podučavanjem digitalne pismenosti kako bi djeca mogla sigurno i pouzdano ostvarivati ​​svoja prava na internetu.

Tu je još i gaming, čija popularnost medju djecom značajno raste u posljednje vrijeme. Iako pojedine gaming kompanije i industrijske udruge već puno rade na stvaranju pozitivnog, inkluzivnog i sigurnog okruženja za djecu, ti napori ostaju donekle fragmentirani i bez jasnog nadzora.

Dodatno, regulatorni okviri često nisu uzimali u obzir razvoj internetskog marketinga, premda inicijative za uspostavljanje standarda i novi propisi idu dalje od fokusa na marketing nezdravih prehrambenih proizvoda. Polazišna točka je da se djeca ne smiju tretirati kao još jedna potrošačka skupina koju industrija treba iskorištavati ili izbjegavati.

Što biste savjetovali ICT poduzećima u kontekstu zaštite djece u online svijetu?

Kao tvorci digitalnih sadržaja kojima su djeca okružena, poduzeća imaju ključnu odgovornost da poštuju i podržavaju njihova prava. Kako sve više djece širom svijeta provodi sve više vremena na internetu, postaje sve važnije znati što dječja prava znače u digitalnom svijetu. Iako danas postoji općeprihvaćeni javni imperativ zaštite djece od zlostavljanja i nasilja na internetu, razmjerno se malo razmišlja o tome kako osnažiti djecu kao aktivne nositelje digitalnih prava. Istodobno, moć i domet ICT sektora pogurao je komunikacijske i tehnološke tvrtke u ključne političke rasprave o rizicima i mogućnostima koje djeca susreću na internetu.

S obzirom na sve nevjerojatne mogućnosti i ozbiljne rizike, izazov koji poduzeća imaju je postizanje pažljive ravnoteže između prava djece na zaštitu i prava na pristup informacijama i slobode izražavanja.

Stoga poduzeća moraju osigurati da mjere za zaštitu djece na internetu ne budu pretjerano ograničavajuće ni za dijete ni za druge korisnike. A da bi djeca mogla maksimalno iskoristiti ove mogućnosti, digitalna okruženja moraju poštivati ​​njihove razvojne sposobnosti. Ono što razumije 6- godišnjak je potpuno različito u odnosu na ono što je potrebno 16-godišnjaku.

Konkretno, kada govorimo o zaštiti i promociji dječjih prava i sloboda na internetu, UNICEF vidi pet ključnih područja na koja se poduzeća mogu fokusirati a to su integracija dječjih prava u sve odgovarajuće korporativne politike i upravljačke procese, razvijanje standardiziranih procesa za upravljanje u slučajevima dječjeg zlostavljanja, kreiranje sigurnijeg online okruženja primjerenog dobi djeteta, obrazovanje djece, roditelja i učitelja o sigurnosti djece na internetu te odgovornog korištenja ICT alata te promocija digitalnih tehnologija kao način povećanja građanskog angažmana djece i mladih.

Tvrtke koje su odgovorne za poštovanje dječjih prava u online svijetu najčešće dolaze iz sektora mobilnih operatera, pružatelja internetskih usluga, razvoja aplikacija i gaming usluga, pružatelja usluga društvenih mreža, medijskih portala, proizvođača hardvera te proizvođača operativnih sustava i aplikacija.

Poslovni život roditelja uvelike se odražava i na živote djece. Kako ICT poduzeća i poslodavci općenito mogu unaprijediti živote generacija koje tek stasaju?

Postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života može pozitivno utjecati na živote djece zaposlenika. Poduzeća mogu igrati veliku ulogu u promoviranju tzv. family-friendly politika koje će omogućiti roditeljima da što aktivnije sudjeluju u životima svoje djece tijekom presudne faze ranog djetinjstva u kojoj interakcija djeteta s roditeljima ima presudan utjecaj na daljnji djetetov razvoj i rast.

Zato je važno osvijestiti poslovni sektor i potaknuti poduzeća da rade na stvaranju radnog okruženja koje je pozitivno spram roditeljstva.

Sva poduzeća pa tako i ona iz ICT sektora, mogu provesti niz odgovornih praksi kao što su omogućavanje fleksibilnog radnog mjesta i vremena rada, financijske i nefinancijske pogodnosti za roditelje i skrbnike, promicanje rodne ravnopravnosti kroz pružanje jednakih mogućnosti razvoja za muškarce i žene - jednake plaće za isti posao, jednake prilike za zapošljavanje i napredovanje te jednaku zastupljenost žena i muškaraca na upravljačkim i drugim pozicijama u kompaniji. Isto tako, poduzeća trebaju osigurati dostojne radne uvjete za mlade radnike i učenike na praksi te provoditi politike za proaktivno zapošljavanje mladih i pružanje prilika mladima za stjecanje znanja i radnog iskustva.

Možete li navesti neke pozitivne primjere poslovnih praksi u kontekstu prava djece u poslovanju?

Savjetodavni Odbor za dječja prava i poslovanje je 2019. godine pod vodstvom UNICEF-a proveo projekt mapiranja odgovornih poslovnih praksi prema djeci u hrvatskim tvrtkama kako bi se dobili uvidi kako pojedina poduzeća u Hrvatskoj poštuju dječja prava u praksi.

Mapiranje je uključilo i nekoliko poduzeća iz ICT sektora te kao jedan primer možemo navesti hrvatsku ICT kompaniju koja je provela niz poslovnih praksi odgovornih prema djecu i mladima. U području usklađivanja privatnih i poslovnih obveza i osigurava uvjete za nesmetan razvoj karijere uz roditeljstvo kompanija svojim zaposlenicima omogućava fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada, plaću koja se ne smanjuje tijekom prvih 10 dana bolovanja, financijsku podršku za rođenje djeteta, mogućnost da zaposlenice nakon povratka s rodiljnog dopusta prvih mjesec dana rade pola radnog vremena, poticanje očeva na korištenje roditeljskog dopusta. Ista kompanija aktivno promiče pozicioniranje žena u poslovnom, a posebno u tehnološkom svijetu. U poduzeću je broj zaposlenih žena podjednak broju zaposlenih muškaraca, a čak dvije trećine uprave čine žene. Isto tako poduzeće provodi politiku za proaktivno zapošljavanje mladih i razvoj njihovih vještina. To ostvaruje kroz suradnju sa studentskim udrugama i vodećim obrazovnim institucijama u području informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.

Drugi primjer uključuje hrvatsku ICT kompaniju koja ima razvijene politike za osiguravanje sigurnosti djece i za korištenje proizvoda i usluga i za sigurno izlaganje tim proizvodima i uslugama. U svrhu zaštite djece od neprimjerenih sadržaja roditeljima je ponuđena mogućnost kontrole sadržaja koje dijete može konzumirati na internetu. Sadržaje koji su neprimjereni djeci roditelji mogu zaštiti posebnim lozinkama kako bi onemogućili njihovo gledanje. Moguće je i filtriranje sadržaja koji će biti dostupni djeci te vremensko ograničavanje korištenja aplikacija kako bi se stvorila sigurna okolina u virtualnom svijetu i naučilo djecu da sigurno i umjereno koriste internet i mobilne uređaje.

Pandemija koronavirusa iz više nam je aspekata pokazala koliko se u različitim sferama života oslanjamo na tehnologiju. Na koji način ICT poduzeća mogu unaprijediti živote mladih, naročito obrazovanje?

Pandemija koronavirusa u velikoj je mjeri preselila živote djece i obitelji u online okruženje. Digitalna tehnologija pokazala se “skrivenim junakom” ove globalne krize jer je djeci omogućila školovanje, igranje i ostvarivanja kontakata s obitelji i prijateljima. No ubrzana digitalizacija ujedno je postavila nove izazove pred društvo i djecu kao njegove najranjivije članove.

​​​​​​​​Projekt “Putovnica za učenje” koji su zajednički pokrenuli UNICEF i Microsoft primer je kako ICT poduzeća mogu unaprijediti obrazovanje djece i mladih. UNICEF je već prije pandemije (2018. godine) započeo partnerstvo s Microsoftom kako bi djeci izbjeglicama i migrantima omogućio obrazovanje putem pokretne digitalne platforme za učenje te kako bi tehnološki unaprijedili postojeći UNICEF-ov sustav zaštite djece. Za vrijeme COVID 19 krize platforma je proširena kako bi se olakšalo školovanje djece i mladih čije su škole zatvorene zbog COVID-19 pandemije.

“Putovnica za učenje” odličan je primjer kako možemo iskoristiti inovacije u tehnologiji kako bismo podržali školovanje djece u izvanrednim situacijama. U Hrvatskoj, UNICEF-ovi partneri iz ICT sektora donirali su SIM kartice s besplatnim internetskim prometom djeci iz ranjivih skupina kako bi podržali njihovo školovanje u okolnostima pandemije koronavirusa.