Navedeni faktori, uz činjenicu da je Hrvatska ranije imala snažan rast broja korisnika invalidskih mirovina, rezultiraju udjelom prosječne mirovine u prosječnoj plaći nižim nego u većini zemalja Europske unije.

Stoga ne čudi da u Hrvatskoj gotovo trećina osoba starijih od 65 godina živi u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti, dok je prosjek za Europsku uniju manji od petine, ističe se u izvješću Europske komisije.

Kada je riječ o prijevremenim mirovinama, EK upozorava da u Hrvatskoj raste udio novih korisnika prijevremene starosne mirovine u ukupnom broju novih korisnika mirovina. Tako su među korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), 35 posto činili su korisnici prijevremene starosne mirovine. Europska komisija naglašava da u Hrvatskoj postoje slabi poticaji za rad do zakonske dobi umirovljenja. Također, ističe da su pravila za odlazak u prijevremenu mirovinu u zemljama EU-a znatno oštrija nego u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje pet godina ranije nego na starosnu mirovinu, što je više od prosjeka EU-a. Pored toga, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine smanjuje se za 1,2 do 4,1 posto (ovisno o broj u godina mirovinskog staža) za svaku godinu odlaska u mirovinu prije zakonske dobi.

U zemljama članicama EU-a koje primjenjuju takvo pravilo, 'kazna' za prijevremeni odlazak u mirovinu iznosi preko pet posto i ne ovisi o broju godina mirovinskog staža.

Europska komisija upozorava da u Hrvatskom ima više od stotinu mirovina za 'opasne i teške profesije' te da se čak jedna četvrtina novih korisnika prijevremenih starosnih mirovina odnosi na profesije s beneficiranim stažem.

Osiguranici čije se profesije smatraju opasnima i teškima činili su 2,7 posto ukupnog broja osiguranika u mirovinskom sustavu u 2014. Pritom se naglašava da taj udio ne uključuje osiguranike čija su mirovinska prava definirana Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Europska komisija upozorava da je reforma mirovinskih prava za opasne i teške profesije, najavljena za prosinac 2014., odgođena za posljednje tromjesečje 2015. godine.

Velik su problem i mirovine po posebnim propisima čiji udio je u 2014. bio 15 posto. Najbrojniji su korisnici tih mirovina hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji. No Europska komisija posebno ističe one kategorije korisnika koji imaju iznadprosječne plaće, poput saborskih zastupnika, članova Vlade, članova HAZU-a itd., za koje je nejasno zašto im se po posebnim propisima trebalo osigurati još veće mirovine, kad bi one ionako bile visoke. Sustav mirovina po posebnim propisima Europska komisija smatra izvorom nejednakosti između umirovljenika i uzrokom čestih ad hoc izmjena mirovinskog sustava. Pored toga, dodatno doprinosi ranom izlasku s tržišta rada.

Pozitivne pomake Europska komisija vidi u trendovima invalidskih mirovina. Ističe se da je udio novih korisnika invalidskih mirovina u ukupnom broju novih korisnika mirovina u 2014. iznosio sedam posto što je znatno manje u odnosu na 2008. kad je bio 25 posto. Pad udjela invalidskih mirovina posljedica je strože kontrole medicinskih vještačenja u posljednjih nekoliko godina, navodi se u izvješću.

Europska komisija vidi kratak radni vijek kao glavnu posljedicu neefikasnosti hrvatskog mirovinskog sustava. Samo 13 posto korisnika mirovina ima mirovinski staž od 40 godina i više. Kratak radni vijek, uz nepovoljnu indeksaciju mirovina, utječe na nizak udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći. Sada taj udio iznosi 31 posto, a predviđa se da će 2030. biti 27 posto te 2060. godine 22 posto (uključujući prava iz 2. stupa mirovinskog osiguranja).

To znači da će mirovine biti skoro 30 posto niže nego danas, a što će uz njihovu već ionako nisku razinu i rašireno siromaštvo u starosti, predstavljati velik društveni izazov.

Marijana Bađun zaključuje da je Europska komisija vrlo dobro detektirala glavne probleme hrvatskog mirovinskog sustava te da je bi prioritet za Vladu trebao bi biti stvaranje ekonomskog i institucionalnog okruženja koje će poticati starije radnike na što dulji ostanak među zaposlenima.