Banke su navodno Agrokoru dostavljale podatke o bonitetu pojedinih dobavljača i s njim dogovarale kredite koji su formalno odobravani dobavljačima, ali je stvarni korisnik kredita bio Agrokor.

Zauzvrat, dobavljači su dobivali mjenice koje su naplaćivali putem faktoring društava. Ali kako faktoring društva dio mjenica nisu uspjela naplatiti od Agrokora, sjela su na račune dobavljača pozivajući se na regresno pravo.  

Kako je funkcionirao model opisao je jedan od menadžera iz grupe vodećih dobavljača. U pravilu, posjetio bi ih netko od vodećih ljudi Agrokora i iznio im stanje njihove kreditne izloženosti.

'Rekli bi nam, primjerice, vi imate limit kod Erste banke od 50 milijuna kuna, a niste ga koristili ili kod RBA imate limit od 40 milijuna kuna i mi bismo ga koristili. Potom bi dobavljač uzeo kredit od banke i proslijedio ga Agrokoru, od kojeg bi zauzvrat dobio mjenice. I tako je to funkcioniralo godinama', otkriva menadžer jednog od Agrokorovih dobavljača za Jutarnji list.

Kao moguće osnove za tužbu spominju se odavanje bankarske tajne, ucjena i lihvarski ugovori.  

Stručnjak za trgovačko pravo Miljenko Giunio smatra da kreditiranje putem izdavanja mjenica bez podloge u robama i uslugama samo po sebi nije kazneno djelo, ali naglašava da to može biti kazneno djelo ako je prisutna prijevara.

U konkretnom slučaju ne vidi da je riječ o prijevari, ali osnova za tužbu može biti odavanje bankarske tajne. 'A to je činjenično pitanje i treba dokazati je li netko zlouporabio bankarsku tajnu', ističe Giunio.

Kada je riječ o mogućim prijevarama u poslovanju s mjenicama, Giunio smatra da bi u slučaju Agrokora odlučujući inkriminirajući moment mogao biti samo slučaj ako bi Agrokor zajednički planirao s određenim krugom dobavljača da se mjenica  izdaje u svrhu kreditiranja, a potom ne otkupljuje.

Na optužbe dobavljača reagirali su iz Erste banke, odlučno dobacujući optužbe. 'Erste banka i Erste Factoring posluju u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uključujući i zakonske odredbe o čuvanju bankovne tajne. Smatramo da je međusobno povjerenje osnovni preduvjet za poslovanje, suradnju i dugoročni partnerski odnos s klijentima. Shodno tome, odlučno odbacujemo zlonamjerne insinuacije o odavanju povjerljivih podataka o poslovanju i bonitetu bilo kojeg klijenta trećoj strani', poručuju iz Erste banke.

Davor Majetić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, gostujući na HRT 4 rekao je da najavu tužbi vidi kao zauzimanje pozicija u pregovorima, budući da kroz dva tjedna istječe razdoblje Promemorije o mjenicama.

Podsjetimo, financijske institucije koje su potpisale promemoriju obvezale su se da do 31. svibnja neće poduzimati radnje prisilne naplate, uz uvjet sklapanja bilateralnog pravnog posla između vjerovnika i dobavljača.

To znači da svaki dobavljač do kraja svibnja treba dogovoriti s bankom neku vrstu rješenja poput odgode plaćanja potraživanja do završetka postupka restrukturiranja Agrokora ili novog kredita kojim bi se pokrio dug po mjenici. 

Kako se približava kraj mjeseca jasno je da je ostalo malo vremena za postizanje dogovora o dugoročnom rješenju problema  s mjenicama. Sudeći po nervozi među dobavljačima, pregovori nisu daleko odmakli, a prijetnja tužbama može se shvatiti kao pritisak prema bankama i posebnom povjereniku da ozbiljno shvate položaj u kojem su se našli dobavljači.

U Erste banci ističu kako je dio dobavljača u izravnoj komunikaciji s Erste Factoringom već regulirao i riješio pitanje svojih regresnih obveza i preuzimanja potraživanja, ali ne preciziraju o kojem je udjelu riječ u odnosu na ukupna potraživanja po mjenicama. 

Ishod pregovora između banaka i dobavljača vidjet će se 10. lipnja kada ističe rok za prijavu tražbina. Naime, dobavljači koji postignu dogovor s financijskim kućama neće trebati prijaviti potraživanja po odobrenim kreditima Agrokoru već će ta potraživanja prijaviti faktorinške kuće ili banke. Oni kojima to ne uspije morat će, uz postojeće potraživanje za isporučenu robu, prijaviti i potraživanje po mjenicama kojima su kreditirali Agrokor.