U vrijeme pisanja ovoga teksta cijena Agrokorovih obveznica na Berlinskoj burzi iznosila je svega 50 posto nominalne vrijednosti što znači da su izvorni vlasnici koji su plaćali obveznicu u punoj cijeni izgubili pola ulaganja. Istovremeno, trgovanje na Burzi u Stuttgartu u srijedu je bilo obustavljeno, nakon što im je vrijednost pala na 49,25 posto nominalne vrijednosti.

Kada govorimo o o obveznicama na Berlinskoj burzi one dospijevaju 2020. godine s kuponskom kamatnom stopom od 8,875 posto. Ulagači koji kupuju obveznice po cijeni od 50 posto računaju na tekući prinos od 17,75 posto, uz pretpostavku da izdavatelji ispune svoju obvezu. 

Neprofesionalci koji čitaju financijske izvještaje često ne razumiju sve parametre koji prate tržište obveznica. Koje su glavne karakteristike ovih financijskih instrumenata, kako se formira njihova cijena i koja je razlika između kamatne stope i prinosa?

Što su obveznice?

Obveznice su vrijednosni papiri, a po svom karakteru slične su kreditima budući da kupac obveznice ustvari kreditira izdavatelja. Međutim, za razliku od klasičnog kredita koji sklapaju dvije strane (zajmodavac i zajmoprimac), izdavatelj obveznica prikuplja novac na otvorenom tržištu kapitala, na kojem se u ulozi kreditora nalaze brojni financijeri.

Obveznice se izdaju na određeni rok (dulji od godinu dana), a izdavatelj se obvezuje da će vlasniku obveznice do roka dospijeća utvrđenom dinamikom isplatiti glavnicu i pripadajuće kamate.

Za razliku od klasičnog kreditora, vlasnik obveznice svoje ulaganje može unovčiti i prije dospijeća, prodajom na sekundarnom tržištu (burzi).

Kako se određuje kamata na obveznicu?

Obveznica nosi kuponsku kamatnu koja je najčešće nepromjenjiva (fiksna) i vrijedi za cijeli životni vijek obveznice. Postoje i obveznice čija se kamatna stopa tijekom njezina trajanja mijenja (obveznice s promjenjivom kamatnom stopom) te obveznice koje ne nose 'klasične' kamate (tzv. obveznice bez kupona) već se izdaju ispod nominale za iznos kamata (primjerice, izdavatelj dobije 90, a dužan je platiti 100). Postoje i obveznice kod kojih se kamate pripisuju glavnici do dospijeća. Takve su famozne Agrokorove PIK obveznice koje u punom iznosu dospijevaju iduće godine. Riječ je o obveznicama u iznosu od 485 milijuna eura kojima je osiguran novac za kupnju Mercatora. Prema zadnjim podacima, dug po tim obveznicama popeo se na 536 milijuna eura. 

Novčani iznos plaćenih kamata utvrđuje se kao umnožak kamatne stope i nominalne vrijednosti obveznice. Primjerice, ako obveznica glasi na 1.000 kuna i nosi nominalnu kamatnu stopu od 10 posto, tada će njezin vlasnik godišnje dobiti 100 kuna kamata. Isplata kamata može biti utvrđena u različitim intervalima, a uobičajena je polugodišnja ili godišnja isplata.

Datum otplate glavnice naziva se dospijećem obveznice. Otplata obveznice može biti jednokratna, tj. cjelokupna se glavnica (iznos na koji obveznica glasi) isplaćuje na dan dospijeća, a isplata je kamata periodična. Suprotno tome, pri serijskim (anuitetnim) otplatama kamate i glavnica isplaćuju se određenom dinamikom.

U pravilu, obveznice koje izdaju države i korporacije imaju jednokratno dospijeće i nepromjenjivu (fiksnu) kamatnu stopu.

Kako se formira cijena obveznice?

Cijena obveznice ne iskazuje se kao cijena u novčanim jedinicama, već u postotku nominalnog iznosa na koji obveznica glasi. Primjerice, ako obveznica glasi na 1.000 kuna, njezina cijena od 100 znači da kupac mora platiti 100 posto nominalnog iznosa na koji obveznica glasi, tj. 1.000 kuna. Cijena od npr. 95 znači 95 posto nominale, tj. 950 kuna, dok cijena od 105 znači 105 posto nominalnog iznosa na koji obveznica glasi (1.050 kuna).

Kad se obveznicom trguje po cijeni ispod 100 posto (ispod nominale), kažemo da se obveznica trži uz diskont, a ako se obveznicom trguje po cijeni višoj od 100 posto, kažemo da se obveznicom trguje uz premiju.

Cijena obveznice ovisi o brojnim faktorima, a najvažniji su: sposobnosti izdavatelja da podmiruje svoju obvezu po kamatama i glavnici, kretanje tržišnih kamatnih stopa te kretanje ponude i potražnje.

Pozitivne promjene navedenih tržišnih okolnosti dovode do rasta cijena, a negativne do pada. Primjerice, ako se pogoršava poslovanje kompanije, cijene njezinih obveznica padaju, a kad kompanija prosperira, cijene rastu. Također, ako tržišne kamatne stope rastu, cijene obveznica padaju i obrnuto.

Kada cijena obveznice pada tako snažno kao što se događa ovih dana s Agrokorovim obveznicama, znači da investitori koji prodaju obveznice očekuju da izdavatelj obveznice neće uspjeti podmiriti svoje obveze. Istovremeno, kupci obveznice klade se u pozitivan ishod očekujući visoku zaradu.

Što je prinos na obveznicu i kako se izračunava?

Temeljni je prihod koji ostvaruju investitori u obveznicu kamatna stopa, a ukupan prihod koji se naziva prinos uključuje i promjene u cijeni obveznice. To je pokazatelj koji nam govori kolika je stopa povrata na iznos investiran u obveznicu u trenutku kupovine.

Kad cijena obveznice na tržištu raste, prinos pada i obrnuto, kad cijena pada, prinos raste. Drugim riječima, ako se obveznicama trguje uz diskont, prinos je veći od kamatne stope, ako se obveznicama trguje uz premiju, prinos je niži od kamatne stope.

Za obveznice se računaju dvije vrste prinosa: tekući prinos i prinos do dospijeća. Tekući prinos (current yield) omjer je godišnjih kuponskih kamata i tržišne cijene obveznice. Primjerice, ako je kuponska kamatna stopa šest posto, a cijena obveznice 90, tekući prinos je 6,67 posto. Ako cijena naraste na 110, prinos pada na 5,45 posto.

Na spomenute Agrokorove obveznice s cijenom od 50 i kuponskom kamatnom stopom od 8,875 tekući prinos iznosi 17,75 posto. To znači da ulagač koji kupi Agrokorovu obveznicu po 50 posto nominale može na kamatama zaraditi 17,75 posto godišnje, pod pretpostavkom da izdavatelj ispuni svoju obvezu. Dakle, ako uložite 1.000 kuna, godišnje možete zaraditi 177,50 kuna. U slučaju pozitivnog ishoda, ulagatelj može očekivati dodatnu zaradu na rastu cijene (kapitalna dobit). Ako se cijena vrati na nominalu, u spomenutom primjeru može zaraditi još 500 kuna.      

Prinos do dospijeća (yield to maturity) uzima u obzir veličinu i dinamiku svih novčanih primitaka (kamata) do dospijeća prema njezinoj tržišnoj cijeni.

U srijedu pri kraju još jednog burnog trgovinskog dana, kada smo zaključivali ovaj tekst, cijena spomenute Agrokorove obveznice na Berlinskoj burzi završila je na 44,30 posto.