Diljem Europe građani se pripremaju na skupe režije zbog nestašice plina i ostalih energenata nakon što je Rusija 'zavrnula pipu', a države upućuju na različite smjernice za to kako se pravilno grijati usred energetske krize i koju temperaturu držati u stanu. Koji su sve načini doista sigurni i kako izvući najbolje bez nanošenja štete sebi ili bližnjima?
Više ljudi umire zimi nego ljeti, i to ne samo zato što je vani hladno. Hladnoća u zatvorenom, pokazalo se, može biti jednako opasna. Europski zdravstveni podaci već dugo pokazuju da područja u kojima je klima blaža, a domovi se ondje često provjetravaju i slabije griju, imaju najviše razine prekomjerne smrtnosti zimi. Stopa smrtnosti zimi u Portugalu je, naprimjer, daleko viša nego ona u Finskoj.
Unatoč nedavnom padu cijena plina, nadležna tijela za javno zdravstvo zabrinuta su da zbog visokih troškova energije brojni Europljani neće pravilno grijati svoje domove. Engleska riskira humanitarnu krizu, upozorio je u rujnu Michael Marmot, direktor UCL-ova Instituta za zdravstvenu jednakost u Londonu, u istraživačkom časopisu BMJ. Nacionalna zdravstvena služba postavlja 24-satne 'ratne sobe'. Rekli su, naime, da će respiratorne infekcije poput covida, gripe, upale pluća i akutnog bronhitisa ove zime vjerojatno ispuniti čak polovicu bolničkih kreveta, piše Bloomberg.
No koliko je hladnoće – prehladno? Public Health England ima odgovor: minimalna unutarnja temperatura iznosi 18 Celzijevih stupnjeva. Ako dodatno smanjite temperaturu na termostatu, suočit ćete se sa zdravstvenim rizicima poput povišenog krvnog tlaka, krvnih ugrušaka i srčanih udara, kažu iz agencije.
'Ovo nije problem hipotermije. To je posljedica hlađenja i fizioloških obrambenih mehanizama te dehidracije koja ide s time', kaže Mike Tipton, profesor fiziologije na Sveučilištu u Portsmouthu. Možda ne povezujete dehidraciju s boravkom u hladnom okruženju, ali Tipton kaže da je to normalna reakcija; kad vam je hladno, krvne žile u koži se sužavaju, smanjujući protok kako bi većina krvi bila zaštićena ispod sloja tjelesne masti. To rezultira nagonom za mokrenjem, što se naziva diurezom izazvanom hladnoćom. Kako se krv koncentrira i zgušnjava, kaže Tipton, raste rizik od ugrušaka, pri čemu su starije osobe u najvećoj opasnosti.
'Ljudi su osnovi tropske životinje i kako smo se širili svijetom, nismo evoluirali da bismo se prilagodili nižim temperaturama', kaže Tipton. Umjesto toga, upotrijebili smo svoje mozgove da ponovno stvorimo željenu klimu uz svoju kožu, a kasnije i u kućama i uredima u kojima boravimo. 'Ako sada udobno sjedite, jamčim vam da je prosječna temperatura vaše kože 33 stupnja Celzija', kaže Tipton. 'Temperatura vašeg trupa bit će 35, 36 stupnjeva Celzijevih, a temperatura ekstremiteta bit će između srednjih i visokih 20 stupnjeva. To je točno isti temperaturni profil koji biste imali da ste goli na 26 do 28 stupnjeva', pojašnjava Tipton, piše Bloomberg.
Ipak, moguće je prilagoditi se nižim temperaturama, i to na stare dobre načine, a oni uključuju džemper, debele čarape, kapu, deku, a može pomoći i mačka u krilu ili pak nagomilavanje debelih popluna noću. Zdravi ljudi do srednjih 60-ih ne trebaju držati temperaturu iznad 18 Celzijevih stupnjeva tijekom noći, stoji u smjernicama Ujedinjenog Kraljevstva.
A budući da Europljani i Amerikanci provode 90 posto vremena u svojim domovima, za zdrave odrasle osobe sam izlazak i vježbanje na različitim temperaturama može pomoći u izgradnji otpornosti.
'Možete promijeniti svoju reakciju na hladnoću. Ono što se u početku čini jako neugodnim nakon nekog vremena postane normalno, prilagodite se i nije vam više toliko hladno', kaže Kate Rew, osnivačica društva za plivanje na otvorenom u južnoj Engleskoj. Njezina grupa pliva cijele godine, a zimi kratko zaranjaj u gotovo ledenu vodu. Kao rezultat toga, kaže, mnogi članovi grupe mogu se osjećati ugodno čak i kada su im domovi hladni jer su otporniji.